elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT






20 Dec 2023 - euractiv - Kina - Ključna ulogu u zelenoj transformaciji globalne energetike

Ključnu ulogu u zelenoj transformaciji globalne energetike u naredne tri godine mogao bi da odigra najveći potrošač uglja na svetu i vodeći emiter ugljen-dioksida, Kina.

Nova istraživanja pokazuju: već 2024. i potrošnja uglja i emisije ugljen-dioksida u ovoj azijskoj zemlji mogli bi da dožive pad, a sve zahvaljujući velikom napretku obnovljivih izvora energije.

Potrošnja uglja u energetici dostići će rekordne nivoe u toku 2023. koja će veoma izvesno biti najtoplija godina u istoriji merenja -a upravo je ovo fosilno gorivo vodeći uzročnik porasta temperature.

Prošle godine čovečanstvo je najveći deo proizvedene struje dobilo iz uglja, oko 37%, te je tako to ostao dominantan izvor električne energije.

Ipak, sudeći prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA), na pomolu je sumrak prljavog energenta: do 2026. korišćenje uglja opašće za 2,3% u odnosu na količine koje su iskorišćene tokom ove godine.

Ovo je prvi put, otkako IEA izrađuje projekcije o potražnji za ugljom, da se prognozira da će se apetiti čovečanstva za ovim fosilnim gorivom smanjiti.

Ali pad je rezervisan za godine nakon 2023. Kako predviđaju autori izveštaja, ugalj će ove godine zabeležiti globalni porast za 1,4%. Tako bi godišnja potrošnja uglja po prvi put premašila 8,5 milijardi tona.

Međutim, šira slika koja obuhvata čitav svet, i pokazuje povećanu upotrebu uglja, maskira razlike između regiona.

Ovogodišnja potrošnja na putu je ka ozbiljnom padu u većini razvijenih ekonomija, uključujući i Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države koje će pojedinačno iskoristiti 20% uglja manje.

Sa druge strane, zbog visoke potražnje za strujom i smanjene proizvodnje u hidroelektranama, Indija i Kina upotrebiće osam, odnosno pet odsto uglja više. Jedna od ove dve zemlje mogla bi da igra odlučujuću ulogu u prognoziranom padu uglja zahvaljujući impresivnom razvoju obnovljivih izvora u naredne tri godine, i to čak i u slučaju da izostanu jače politike vlada na polju čiste energije i klimatsku akcije. U pitanju je - Kina.

Globalno gledano, do 2026. očekuje se veliko širenje kapaciteta obnovljivih izvora koji su priključeni na mrežu. Više od polovine povećanja trebalo bi da se odigra upravo u Kini koja trenutno troši preko 50% svetskog uglja i ubedljivo je prva na listi najvećih svetskih emitera ugljen-dioksida.

Predviđa se da će, kao rezultat napretka obnovljivih izvora, već naredne godine kineska potrošnja uglja opasti, a do 2026. neće se beležiti značajnije promene. Ali kako naglašavaju iz IEA, na budućnost uglja u ovoj azijskoj zemlji u predstojećim godinama uticaće brzina razvoja čiste energije, vremenski uslovi i strukturne promene u nacionalnoj ekonomiji.

U Kini se naredne godine očekuje i pad emisija ugljen-dioksida

Svakako, pad zavisnosti od uglja u Kini i zaokret ka obnovljivim izvorima trebalo bi da prati i smanjenje nacionalnih emisija ugljen-dioksida.

Kako je u novembru objavio medij specijalizovan za klimatske promene Carbon Brief, naredne godine očekuje se i pad oslobođenih količina ključnog gasa koji zagreva atmosferu na kineskoj teritoriji. Samim tim, ova godina, u kojoj kineske štetne emisije mogu da zabeleže vrhunac u energetskom sektoru, mogla bi da najavi pravu prekretnicu na tom polju.

U slučaju da interesi industrije uglja ne zaustave razvoj vetra i solara, niskokarbonska energija biće dovoljna da pokrije rastuće potrebe za strujom nakon 2024. Ovo bi gurnulo kinesko sagorevanje fosilnih goriva, i same štetne emisije, ka strukturalnom padu tokom dužeg vremenskog perioda, navodi se.

Pored povećanja izgradnje solarnih elektrana i vetroparkova, u Kini dolazi i do skoka investicija u čiste tehnologije kao što su električna vozila i baterije. Dodatno, proizvodnja u hidroelektranama oporaviće se naredne godine nakon što je, zbog suše, tokom 2022. i 2023. zabeležila rekordno niske nivoe.

Međutim, jedna od najvećih ekonomija sveta uglja se ne odriče tako brzo i lako. Štaviše i njegovi kapaciteti, poput obnovljivih izvora, doživljavaju porast: samo tokom prošle godine zemlja je odobrila 106 GW novih termoelektrana što je ekvivalentno izdavanju dozvola za dva velika projekta na ugalj nedeljno.

Da li će u Kini prevagnuti interesne grupe koje se zalažu za tradicionalne i prljave ili moderne i zelene energetske resurse, ostaje da vidimo.

Ako pobedu odnesu ovi drugi, to će se, kako pokazuju nove analize, u velikoj meri odraziti i na globalnu borbu protiv klimatskih promena.



VESTI SRBIJA BALKAN

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezane vesti SVET :

21 Jun 2026 newsmax
Počinje izgradnja prve komercijalne fuzione elektrane na svetu
21 Jun 2026 b92
Švajcarska ukida zabranu izgradnje nuklearnih elektrana
21 Jun 2026 b92
Dve francuske nuklearke mogle bi da smanje proizvodnju
21 Jun 2026 novaekonomija
AI troši sve više struje: EU sprema nova pravila za data centre
14 Jun 2026 nova
U pustinji izgradili najveću solarnu elektranu na svetu
12 Jun 2026 N1
EU želi da afričko sunce pokreće evropsku električnu revoluciju
12 Jun 2026 autoblog
Novi punjači bi mogli da promene pravila igre
12 Jun 2026 biznis
Veliki američki projekat solarne energije obezbedio 3,5 milijardi dolara
12 Jun 2026 blic
Revolucija u nuklearnoj energiji do 2034. godine


Web Analytics