elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SVET EE < PRETHODNA E SLEDEĆA >

24 Dec 2008 - EMS
Siemens gradi najduži dalekovod

24 Dec 2008 - biznis
PGE OSNIVA KONZORCIJ ZA GRADNJU NE

24 Dec 2008 - EMS
U „rafovima“ i struja

23 Dec 2008 - energetika-net
E.ON prodaje dijelove

23 Dec 2008 - energoportal
Evropu interesuje prenosna EE mreza

22 Dec 2008 - alert
Da li su solarne celije ekoloski prihvat

19 Dec 2008 - seebiz
Enel prodaje mrežu Terni

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 2451 do 2457 od ukupno 2969 vesti svet





22 Dec 2008 - alert - Da li su solarne celije ekoloski prihvat

Dio ekologa i neki znanstvenici zabrinuti su zbog mogućeg negativnog utjecaja solarnih ćelija i fotonaponskih tehnologija na okoliš, jer solarna industrija za proizvodnju fotonaponskih ćelija upotrebljava i otrovne metale poput žive, olova i kadmija, a u proizvodnji i dalje troši upravo fosilna goriva, i dakako, emitira dodatni CO2.
Solarne ćelije su na prvom mjestu popisa obnovljivih izvora energije koji se koriste na globalnoj razini kao druga mogućnost trenutno dominantnoj nafti i ostalim vrstama fosilnih goriva, čija je pretjerana upotreba dovela do globalnog zatopljenja. No, bez obzira na pozitivan učinak solarnih ćelija i ukupnog sustava za dobivanje energije iz besplatnog i količinski neograničenog sunčevog izvora, dio ekologa i neki znanstvenici zabrinuti su zbog mogućeg negativnog utjecaja solarnih ćelija i fotonaponskih tehnologija na okoliš.
Po njihovom tumačenju, solarna industrija za proizvodnju fotonaponskih ćelija upotrebljava i otrovne metale poput žive, olova i kadmija, a u proizvodnji i dalje troši upravo fosilna goriva, i dakako, emitira dodatni CO2. Osim toga, transport i montaža solarnih sustava radi se uz potrošnju dodatne enrgije-opet iz tradicionalnih izvora. I na kraju, za dobivanje dostatnih količina iz sunčevog izvora mora se zauzeti ogromna površina tla. Ako se ne uvažava prostor i tradicija loklane zajednice u nekom području, te se na prvo mjesto postavlja potreba dobivanja solarne enrgije, stradavaju i one površine koje se mogu koristiti za poljoprivredu, odnosno pošumljavanje.
Istraživačka studija o neštetnosti proizvodnje
Najnovija istraživanja, koja su proveli svjetski stručnjaci pod rukovodstvom profesora Vasilisa M. Fthenakisa iz Photovoltaic Environmental Research Assistance Center- Brookhaven National Laboratory iz New Yorka, objavljena su u studiji "Emisije iz fotonaponskog životnog ciklusa" ("Emissions from Photovoltaic Life Cycles", 2008., ACS Environmental Science & Technology). Studiju su objavili kako bi pomogli javnosti i neodlučnim znanstvenicima u otklanjanju sumnji i zabrinutosti o štetnosti proizvodnje solarnih ćelija i sustava. Rezultati njihovog istraživanja pokazali su da proizvodnja i radni ciklus fotonaponskih ćelija bezopasni za okoliš u odnosu i usporedbi teških zagađenja industrijske proizvodnje temeljene na upotrebi fosilnih goriva.
Stručni tim Vasilisa M. Fthenakisa je u periodu od 2004. do 2006.godine proveo opsežno istraživanje unutar 13 najvećih proizvođača solarnih ćelija u Europi i SAD, u kojem je prikupljeno dostatno podatka o štetnim emisijama u proizvodnji četiri glavna komercijalna tipa solarnih ćelija: multikristalni silicij, monokristalni silicij, trakasti silicij i tanki-film kadmijev-telurid. Zaključak istraživačke studije pokazao je čak bolje rezulate od onih koje su znanstvenici očekivali: gotovo 90% manje štetnih emisija dolazi iz industrija za proizvodnju solarnih ćelija i fotonaponskih tehnologija.
Europa priprema programe za reciklažu solarnih ćelija
U državama članicama Europske Unije je u 2000.-toj godini bilo instalirano nešto više od milijun kvadratnih metara sunčevih kolektora. Njemačka i Austrija predvodnici su u iskorištavanju energije sunca za grijanje. Plan Europske Unije je instalirati 100 milijuna m2 do 2010. godine, no plan će se realizirati u 80%, jer trenutni pokazatelji upućuju će biti instalirano oko 80 milijuna m2 .
Po svojim osobinama solarni paneli najviše odgovaraju kategoriji elektroničkih i elektronskih proizvoda, jer imaju sastojke koji se koriste u elektroničkoj industriji. Europska solarna industrija je tijekom 2007.godine počela pokusni program povratka istrošenih i neispravnih solarnih panela, kako bi se osiguralo da fotonaponske solarne ploče ne završavaju odložene u okoliš, nego recikliraju. U tom procesu se izdvajaju vrijedni dijelovi i materijali, pripremajući ih za ponovno korištenje u solarnoj industriji. Opasni materijali i sastojci solarnih ploča propisno se odlažu na pripremljena odlagališta opasnog otpada. Bit ćemo prvi u Europi koji će uspostaviti takav sistem, te ga usavršiti da postane model za sve druge zemlje“, poručio je Karsten Wambach, predsjednik uprave njemačkog PV Cycle i voditelj grupacije SolarWorld's Solar Material division.
Nova PV Cycle association uključuje 17 velikih imena solarne industrije: Q-Cells, SolarWorld, Sharp, Kyocera , First Solar, najpoznatije njemačke BSW , te European Photovoltaic Industry Association EPIA. Upravo su EPIA i njemački BSW pokrenule zajednički posao na prikupljanju, recikliranju i oporabi solarnih sustava. Rezultat toga posla je plan da se do 2015.godine riješi 90% otpada od solarnih sustava, ali i razvije najbolja praksa za primarno smanjenje otpada u fazi proizvodnje.
Istraživanje tržišta i korisnika solarnih sustava koje je tijekom 2006.godine provodila EPIA u suradnji sa Greenpeaceom, pokazalo je da trenutno postoji mala potreba za recikliranjem i zbrinjavanjem, jer je još mala količina solarnih sustava kojima je radni vijek pri kraju. Međutim, stručnjaci EPIA uvjereni su da je baš sada pravi trenutak za usavršavanje programa za sakupljanje „solarnog“ otpada, jer će za 10-tak godina taj otpad postati nerješiv problem.
Revizija europskih propisa o elektroničkom i elektronskom otpadu Ono što još nedostaje jest revizija starih zakonskih okvira o elektroničkom i elektronskom otpadu, te uvođenej novih, koji će pratiti rješavanje otpada nastalog upotrebom i proizvodnjom solarnih sustava. Naime, Europska Direktiva o elektroničkom i elektronskom otpadu (WEEE) još nije obuhvatila taj problem, pa je početkom 2008.godine EU komisija zacrtala njenu reviziju, uz konzulatcije sa proizvođačima elektronike, fotonaponskih ćelija i drugih dijelova solarnog sustava. Revizija WEEE direktive planira se završiti do ljeta 2009.godine.



VESTI SRBIJA BALKAN

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezane vesti SVET :

7 Maj 2026 novaekonomija
Obnovljivi izvori električne energije po prvi put prestigli ugalj na globalnom nivou
7 Maj 2026 dnevnik
Baterija radi 16 godina bez pada snage, a jeftinija od litijuma
5 Maj 2026 insajder
Evropa pojačava nuklearne kapacitete
5 Maj 2026 seebiz
Usporava gradnja novih solarnih kapaciteta u Njemačkoj
5 Maj 2026 b92
Belgija preuzima kontrolu: Kupuje sve nuklearke energetskog giganta
29 Apr 2026 seebiz
Kazahstan u velikom projektu vjetroelektrana i skladištenja s TotalEnergiesom
23 Apr 2026 insajder
Četiri decenije posle Černobilja
20 Apr 2026 kurir
Električni auto nikad nije bio isplativiji
20 Apr 2026 n1
Prva američka država privremeno zabranjuje farme podataka


Web Analytics