 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI SVET
EE
< PRETHODNA E
SLEDEĆA >
14 Apr 2009 - biznis ENERGIJA VJETRA BITNIJE NE SMANJUJE EMISIJU? 14 Apr 2009 - biznis PLANIRAN NAPAD NA ELEKTRANU 12 apr 2009 - energetikanet Cyber-špijuni u elektroenergetskoj mreži SAD-a 12 Apr 2009 - tanjug Britanija: GDF Suez gradi nuklearke 10 Apr 2009 - biznis ENERGETSKA OFANZIVA KINE 9 Apr 2009 - energetikanet RWE ulaže 2,5 milijarde eura u poljske elektrane 9 Apr 2009 - energetika Povratak nuklearki?
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 2360 do 2366 od ukupno 2969 vesti svet |
9 Apr 2009 - energetika - Povratak nuklearki? Posljednjih nekoliko godina rijetko su se gradile nove nuklearne elektrane. Međutim, kao da se u posljednje vrijeme prilike mijenjaju. U Europskoj uniji, u Finskoj i Francuskoj, započela je izgradnja dvije nuklearke nove generacije. Kina i Indija grade svaka po šest novih, Južna Koreja tri a Rusija sedam nuklearnih elektrana. Pored toga, Rusija planira da do 2020, pored ovih sedam izgradi još 26. Europa je veliki uvoznik energije i pored nalazišta nafte u Sjevernom moru, pogotovu što se, zbog zagađenja životne sredine, sve više odustaje od uglja kao sirovine za proizvodnju električne energije. EU je donela nedavno plan „Životna sredina - energija" kojim obavezuje članice da do 2020. smanje emisiju ugljen-dioksida za 20 posto u odnosu na 1990! Ovom energetskom politikom su naročito pogođene termoelektrane na ugalj, posebno one na niskokalorični lignit, poput naših elektrana, zbog velikog ispuštanja ugljen-dioksida u atmosferu. Državama EU, koje imaju termoelektrane na ugalj (Poljska, na primjer, 95 posto električne energije dobija iz njih), ostavljeno je da se do 2020. prilagode novim pravilima, dok će od te godine plaćati kaznene takse za prekomjerno ispuštanje CO2. I buduće članice će morati da poštuju ova pravila. Želja da se prilagodi ovim pravilima, ali i da smanje izvoz i energetsku zavisnost, mijenja odnos starog kontinenta prema nuklearnoj energiji, iako Europa nema uranijum - gorivo za nuklearke. Međutim to je mala stavka u ukupnoj cijeni električne energije dobijene u nuklearnim elektranama, a sa druge strane bogata nalazišta se nalaze u Nigeru, Maliju, Kanadi. . . Daleko najveće učešće u cijeni energije proizvedene u nuklearkama je izgradnja, tehničko održavanje, odlaganje otpada i demontaža elektrane. Procjenjuje se da izgradnja nuklearne elektrane nove generacije košta više od 10 milijardi eura. Predviđa se da bi Rusija trebalo da izdvoji za nuklearne elektrane u izgradnji, i za one koje će graditi do 2020, oko 400 milijardi eura! Zbog visine investicije, Francuska je odložila gradnju druge nuklearke koja je trebalo da započne ove godine. Ne računajući nuklearke u izgradnji, u državama EU danas je u pogonu 157 nuklearnih reaktora - u Francuskoj 58, Velikoj Britaniji 27, Nemačkoj 18, Švedskoj 11. . . U svijetu najviše je nuklearnih elektrana u SAD (164), slijede Japan i Rusija sa po 30, Kanada 22, Ukrajina 13. . . Danas se u svijetu 66 posto električne energije dobija iz fosilnih goriva (ugalj, nafta i gas), 17 posto iz hidroenergije, 15 posto u nuklearnim elektranama i dva posto iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar, plima i oseka). Otpor izgradnji novih nuklearnih elektrana je donekle oslabio, jer stručnjaci smatraju da je izgradnja i rad današnjih nuklearnih elektrana rutinski posao i da one ne predstavljaju poseban rizik po ljude i životnu sredinu. Međutim, nisu tako sigurni kako će se odvijati demontaža onih koje će morati da se isključe iz upotrebe i kako će se trajno odlagati nuklearni otpad i ozračeni demontirani delovi elektrana. Pod utjecajem činjenice da svaki od postojećih energetskih izvora, osim prednosti ima i svoje nedostatke, očigledno je da se mjenjaju stavovi stručnjaka ali i javnog mijenja prema nuklearnim elektranama. Sa oživljavanjem izgradnje nuklearki, zaoštrava se konkurencija među projektantima, graditeljima i isporučiocima opreme. Na tržištu nuklearki izdvajaju se četiri kompanije. U 2007. najveći promet, od 22, 5 milijardi eura, imala je japansko-američka kompanija Dženeral elektrik-Hitači, specijalizovana za reaktore srednjih snaga. Slijedi je, sa 13, 5 milijardi eura prometa u 2008. francuska AREVA, koja nudi reaktore nove generacije zahvaljujući čemu gradi nuklearne elektrane u Finskoj i Francuskoj. Na trećem mjestu je druga američko-japanska kompanija Tošiba-Vestinghauz (10 milijardi prometa u 2007) i na četvrtom mjestu ruski Rosatom (5, 5 milijardi u 2007). U Zapadnoj Europi se vjeruje da je plan Vladimira Putina da ojača Rosatrom i kako bi Rusija dobila još veći dio svjetskog nuklearnog kolača |
VESTI SRBIJA BALKAN Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezane vesti SVET :
7 Maj 2026 novaekonomija |
