ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SVET
EE
< PRETHODNA E
SLEDEĆA >
24 Dec 2024 - b92 Globalna potrošnja uglja dostigla rekordan nivo 17 Dec 2024 - euronews Švedska razmatra preuzimanje udela u novim nuklearnim elektranama 15 Dec 2024 - politika Norveška spremna da seče struju Evropljanima 15 Dec 2024 - telegraf Da li se mogu ujediniti AI i nuklearna energija 15 Dec 2024 - politika, seebiz Šveđani krive Nemce za energetsku krizu 15 Dec 2024 - seebiz Francuzi će prvu poljsku nuklearnu elektranu podržati s 3,6 milijardi eura 9 Dec 2024 - bbc Da li nuklearna energija hvata novi zalet
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 225 do 231 od ukupno 2963 vesti svet |
15 Dec 2024 - politika - Norveška spremna da seče struju Evropljanima Vlast i opozicija u skandinavskoj državi ujedinjeni: vreme je da se „pupčana energovrpca” sa Evropljanima preispita i to pre parlamentarnih izbora septembra iduće godine „Situacija je apsolutni užas”. Tim rečima je Terje Osland, ministar energetike Norveške, opisao činjenicu da je cena struje na jugu te skandinavske zemlje u četvrtak dostigla 1,18 američkih dolara po kilovat-satu, najviše od 2009. i istovremeno dvadeset puta više nego prethodne sedmice. Kako se skandinavski energogigant, zemlja sa preko 1000 hidroelektrana i ključni snabdevač EU i Velike Britanije prirodnim i tečnim gasom (od izbijanja rusko-ukrajinskog rata), našao u situaciji, koja, prema medijskim navodima, diže „paniku” u bogatoj nordijskoj zemlji? Integrisana u elektromrežu sa EU i Velikom Britanijom sa preko 17 međunarodnih prekomorskih kablova, Norveška danas deli elektrosudbinu svojih evropskih partnera i zbog zlosrećnih klimatskih faktora – u obliku slabog vetra i škrtog zimskog sunca koji sputavaju rad „zelenih turbina” načičkanih duž Baltičkog i Severnog mora. Tako je, na primer, cena struje u Nemačkoj pred kraj novembra dostigla vrednost od 900 evra po megavat-satu, najvišu od kriznog leta i jeseni 2022. Rast cena energenata na jednom kraju povezanih interkonektora direktno utiče na prilike i na njegovom drugom kraju. Ne čudi stoga što u norveškoj javnosti jača uverenje da zemlja u kojoj hidroelektrane obezbeđuju 90 odsto električne energije struju treba da izvozi samo onda kada je njena cena na domaćem tržištu „odgovarajuće niska”. U Norveškoj ponovo jača „energonacionalizam”, zabrinuto komentarišu evropski mediji. Bilo kako bilo, norveški političari, na vlasti i u opoziciji, ovog puta su ujedinjeni: vreme je da se „pupčana energovrpca” sa Evropljanima preispita i to pre parlamentarnih izbora septembra iduće godine. Tako Laburistička partija, vladajuća stranka levog centra, u predizbornoj kampanji već ističe da će, ako pobedi iduće jeseni, prekinuti rad elektrointerkonektora sa Danskom, kada dođe vreme za obnovu tog ugovora 2026. „Uprkos punim hidrorezervoarima, cene struje su previsoke. Veoma je teško objasniti Norvežanima zašto bi zemlja sa takvim energoviškovima trebalo da se bori sa paprenom cenom struje”, ocenjuje laburistička poslanica Ingvild Kjerkol za Blumberg. U međuvremenu, mlađi koalicioni partner u vladi, Centristička partija, zagovara i reformu postojećih ugovora o protoku struje sa Nemačkom i Velikom Britanijom. Sličnog je uverenja i desničarska opoziciona Progresivna partija, koja ide i korak dalje u zahtevima za smanjenjem delovanja „cenovne zaraze” u Evropi, na energotržište Norveške. Šta će biti sa elektrosnabdevanjem u evropskim zemljama koje se oslanjaju na norvešku struju, ukoliko zvanično Oslo jednog dana odluči da prekine veze sa partnerima koji u svojim snabdevanjima zavise od sunca, vetra i sve više od nadmetanja na svetskom tržištu LNG, teško je zamisliti. Koliko 2021. LNG je u energopaleti snabdevanja Evrope zauzimao 20 procenata od ukupnog snabdevanja gasom, dok je ruski gas učestvovao sa 30 odsto. Danas sve skuplji LNG čini 34 odsto ukupnih gasnih nabavki u Evropi, primećuju u londonskom Sitiju. Izvesno je da obični Evropljani postaju sve siromašniji da bi mogli plaćati preskupe energente. Prema zvaničnoj briselskoj statistici 2021. godine 6,9 odsto stanovnika EU imalo je status energetskih siromaha, tj. onih koji, prema zvaničnom tumačenju Evropske komisije, „zbog cena energenata moraju toliko da smanje potrošnju, da počinju da ugrožavaju svoje zdravlje i blagodat”. Taj procenat „smrznutih” Evropljana je 2023. porastao na 10,6 odsto, dok se ove godine očekuje da naraste na 16 odsto. Drugim rečima, energetska politika Brisela u poslednje tri godine, izgleda, gura oko 70 miliona Evropljana u stanje egzistencijalne ugroženosti. U takvom košmaru, novi evropski komesar za energetiku Den Jergensen ističe da je njegov „glavni prioritet” da konačno prekine sve energetske veze EU sa Rusijom. I to uprkos činjenici da će Evropska unija ove godine, iz nekih svojih razloga, uvesti deset odsto više ruskog tečnog gasa nego lane. |
VESTI SRBIJA BALKAN Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezane vesti SVET :
23 Apr 2026 insajder |