 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI SVET
EE
< PRETHODNA E
SLEDEĆA >
22 Sep 2010 - energetika Planovi za izgradnju novog nuklearnog reaktora 20 Sep 2010 - biznis ZA 10 GODINA 64% OBNOVLJIVE ENERGIJE 20 Sep 2010 - energetikanet Dobri vjetrovi u Sjevernoj Americi 9 Sep 2010 - energetika EU namjerava proširiti energetsku mrežu 8 Sep 2010 - energetikanet Kina gradi elektranu u Ukrajini 6 Sep 2010 - blic Nemačka: Produžen životni vek nuklearki 2 Sep 2010 - seebiz Razumijemo li jezik energetske štednje?
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 2094 do 2100 od ukupno 2969 vesti svet |
2 Sep 2010 - seebiz - Razumijemo li jezik energetske štednje? Energija je nezamjenjivi pokretač i nas samih i svega što nas okružuje, a cjelokupna ljudska povijest obilježena je upravo razumijevanjem ili pak nerazumijevanjem značaja energije za cjelokupni progres društva, za blagostanje i prosperitet, ali i za ekonomsku, političku i vojnu moć. Potrošnja energije se kroz cjelokupnu industrijsku eru tradicionalno smatrala pouzdanim pokazateljem ekonomske moći neke zemlje, a mnogobrojni znanstveni radovi, iako često i poprilično paušalne metodologije, ukazivali su na statistički značajnu kauzalnu vezu energetske potrošnje i rasta BNP-a. Ukratko, što veća potrošnja energije gotovo da se smatrala strateškim ciljem demonstracije nacionalne moći te neupitnim simbolom industrijske razvijenosti neke zemlje. U takvim okolnostima, naravno da je teško razumjeti potrebu energetskog kopernikanskog obrata te zaokretom ka strateškom smanjenju energetske potrošnje mijenjati godinama ukorijenjen stereotip. Sve snažniji globalni trend ukazivanja na potrebu preusmjeravanja na obnovljive izvore energije i na smanjenje emisije stakleničkih plinova, uz sve strožu prateću regulativu UN-a, EU, ali i niza drugih specijaliziranih međunarodnih organizacija, na dnevni red većine vlada sve više pozicionira pitanje nacionalne energetske učinkovitosti, od modaliteta i načina proizvodnje energije, njezinog prijenosa pa sve do štednje energije i strukture potrošnje. Relativni neuspjeh nedavnog Kopenhagenskog samita o klimatskim promjenama kao i Kyotskog protokola bez prihvaćanja od strane nekih ključnih država, nikako međutim ne bi trebao smanjiti ambicije svih za ulazak u novu energetski-štedljivu eru. Vrijeme recesije i ekonomske krize dodatno potiče vlade, ali i obične građane na dodatnu inventuru vlastitog budžeta i barem trijažnu analizu gdje se i na koji način može uštedjeti određena količina energije, a samim time ta sredstva preusmjeriti na prioritetnije potrebe. Upravo u takva vremena, nacionalne energetske strategije i planovi štednje energije koji u uobičajenoj percepciji prosječnog čovjeka često, na žalost, predstavljaju samo neki apstraktni administrativni koncept predaleko od realnosti i njegove svakodnevnice, postaju predmet interesa, komentara te osobne primjene. Tako strategija nacionalne energetske štednje iz strateške sfere sve više ulazi i u obična domaćinstva. U strukturi energetske potrošnje prosječnog domaćinstva najveći dio odlazi na grijanje i hlađenje prostorija i upravo je to područje koje je doživjelo najveći tehnološki iskorak. Danas je u projektiranju i izgradnji novih kuća trend energetske štedljivosti (low energy house) s uštedama energije od 60 posto prisutan u svim zapadnim zemljama, a tehnološki instituti i projektni zavodi trenutno su u fazi koncipiranja i inicijalne komercijalizacije kuća koje bi bile potpuno neovisne o bilo kakvom vanjskom izvoru energije (zero energy house), te koje bi same proizvodile dovoljno energije za potrebe domaćinstva. Daljnji iskorak prema "pametnoj" ili "inteligentnoj" kući podrazumijevao bi cjelokupan sustav tehnoloških inovativnih rješenja kompjuterske kontrole grijanja, vode, instalacija, multimedijskih sustava, uz maksimalnu racionalizaciju potrošnje energije, ali i potpunu prilagodbu kuće potrebama stanara. Pravne temelje za razvoj novog koncepta energetski štedljivih zgrada postavila je Europska unija prihvaćanjem Direktive o energetskim performansama gradnje (EPBD) od strane Europskog parlamenta 2002. godine, no u postupku je usuglašavanje i traženje jedinstvenog seta normi te sustava kategorizacije i klasifikacije zgrada u skladu s energetskom učinkovitosti. Američka administracija isti je cilj postavila donošenjem novog Zakona o energetskoj politici iz 2005 godine. Iako je danas tema energetski pametnih kuća medijski prilično eksponirana s potpuno jasnom i racionalnom računicom, trend izgradnje takvih kuća i dalje je začuđujuće spor. Moguće je pretpostaviti da će upravo recesija i ekonomska kriza preispitivanjem mogućnosti smanjenja troškova, kako nacionalnog tako i obiteljskog budžeta, biti glavni poticaj novog energetski-štedljivog pristupa stanogradnji. Upravo europski sjever zbog specifičnosti hladne klime, troši iznimno veliku količinu energije na grijanje prostorija tijekom dugih i hladnih zimskih mjeseci. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IAE) vodeći potrošač energije po glavi stanovnika 2007. godine bila je Kanada sa čak 8,2 tisuće kg naftnog ekvivalenta po stanovniku (kg ekv/st) te Sjedinjene Američke Države sa 7,8 tisuća kg ekv/st. Odmah nakon njih, u samom svjetskom vrhu su Finska (6,9 tisuća kg ekv/st), Norveška (5,7 tisuća kg ekv/st) te Švedska (5,5 tisuća kg ekv/st). Zatim slijede države srednje i zapadne Europe s 3 do 4 tisuće kg ekv/st, te konačno zemlje Mediterana sa 2 do 3 tisuće kg ekv/st. Hrvatska s oko 2,1 tisuće kg ekv/st svakako pripada skupini s niskom razinom relativne energetske potrošnje. To s jedne strane ukazuje da su geografska pozicija zemlje i prateće klimatske osobitosti ujedno i značajan faktor moguće energetske uštede. No, energetska potrošnja, naravno prije svega ipak ovisi i o stupnju industrijskog razvoja zemlje te potrošačkog standarda i kvalitete i načina života, ali i navika i svjesnosti o mogućim energetskim uštedama. Geografsku poziciju nije moguće mijenjati pa se strategije daljnjeg energetskog razvoja sve više usmjeravaju na nova inovativna rješenja učinkovite štednje energije i mijenjanja životnih navika građana, s promicanjem smanjenja energetske potrošnje, ali s osnovnim ciljem da se komfor i kvaliteta života pri tome ne smanjuju. Inovativno orijentiran europski sjever i u tom području preuzeo je jednu od čelnih pozicija. Značajnim povećanjem sredstava za istraživanje, razvoj i tehnološke inovacije u području energetike upravo nordijske zemlje: Danska, Finska, Švedska i Norveška postigle su zavidne rezultate. Međunarodna agencija za energiju izabrala je 2008. godine upravo Finsku kao dobar model visoke energetske efikasnosti. Finski Odbor za energetsku učinkovitost okuplja oko 30 članova te 130 stručnjaka koji predstavljaju cjelokupan spektar finskog društva. Setom od 125 mjera Finska pokušava ostvariti vrlo ambiciozan plan energetske uštede. Sporazum o energetskoj učinkovitosti za period od 2008-2016. godine usuglašen je i potpisan od strane finske vlade, lokalne administracije, industrijskog te energetskog sektora, transporta, trgovine, javnog prijevoza i logistike, a pokriva proizvodnju, prijenos i potrošnju energije cjelokupnog javnog i privatnog sektora. Iznimno visokim ulaganjima u istraživanje i tehnološke inovacije u području energetike, finske tvrtke u tom području povećale su ukupan izvoz sa 500 milijuna eura 1988. na čak 5 milijardi eura 2008. godine. Finski nacionalni istraživački centar "VTT" koji zapošljava čak 2,700 stručnjaka dio svojih projekata usmjerava i koncipiranju nove generacije energetski aktivnih kuća (plus energy house) koje ne samo da nisu priključene na vanjski izvor energije, već same proizvode energiju dovoljnu za sve potrebe domaćinstva, ali i za punjenje električnih akumulatora koje koristi elektromobil vlasnika te kuće. U razgovoru s predsjednikom VTT-a dr. Erkki Leppavuoriem ponuđena nam je znanstvena suradnja i u tom području, osobito zato što sunčevi kolektori koji igraju ključnu ulogu u energetskom koncipiranju takvih kuća imaju, naravno, puno više smisla u zemlji sa 300 sunčanih dana u godini. Osim visoke razvijene tehnologije uštede energije, Švedska je vjerojatno otišla najdalje i u razvoju koncepta krovova s vegetacijom (green roof). Od prvog "pametnog" krova-botaničkog vrta u svijetu izgrađenog pokraj Malmoa 1999. godine do praktički gradskih kvartova i složenih arhitektonskih kompleksa, veći broj zemalja do danas je usavršilo tehnologiju sadnje te insolacije smanjivši u potpunosti solarni efekt zagrijavanja temperature krovnih konstrukcija. Norveška vlada samo je na inteligentnom sustavu javne rasvjete u Oslu ostvarila uštedu od 70 posto. Danska Vlada postigavši politički konsenzus u Energetskom sporazumu iz 2008. godine predviđa smanjenje energetske potrošnje u novogradnji do 2020. godina za čak 75 posto. Osim pametnih kuća, sve više istraživačkih napora usmjerava se i izgradnji cjelokupnih inteligentnih naselja i gradskih četvrti, u kojima bi se vodilo računa o brojnim mogućim modalitetima uštede energije. Finska je samo jedna od zemalja koja je kroz eksperimentalnu fazu zaista i realizirala niz takvih projekata. Takva naselja projektiraju se primjenom svih dostupnih inovacija i znanja, vodeći računa o cjelokupnoj konfiguraciji terena, dinamici i smjerovima vjetra, karakteristikama prirodnog osvjetljenja, koristeći adekvatne materijale i tehnologije, izolacijske sustave, ali i sve izvedive oblike obnovljive energije, kako za javnu rasvjetu i javni prijevoz, tako i za grijanje, osvjetljenje i električne uređaje u privatnim i javnim objektima. Ključna ušteda energije naravno moguća je ukoliko se i svijest stanara podigne na potrebnu razinu. EU uvela je prilično razrađen sustav označavanja energetske učinkovitosti električnih uređaja za domaćinstvo. Brzi razvoj visoke tehnologije, međutim, prisiljava svaki sustav na konstantno prilagođavanje jer u protivnom i efikasni sustav zastarijeva. EU klasifikacija energetske učinkovitosti perilica rublja (A-G) npr. počiva na temeljnoj pretpostavci pranja pamučne robe na 60 stupnjeva celzija. Nove inovacije u području sredstava za pranje i korištenje enzima omogućuju pranje rublja na temperaturi od tek 10 stupnjeva, što naravno, postojeći i općeprihvaćeni sustav klasifikacije još dugo neće usvojiti. No, činjenica da samo Velika Britanija godišnje na pranje rublja potroši oko 2 milijarde funti, na korištenje hladnjaka i ledenica oko 2,2 milijarde, te na osvjetljenje u kućanstvima čak 2,4 milijardi funti najbolje pokazuje koliki je zaista prostor za uštedu racionalnijim pristupom te pametnijim i energetski-efikasnijim tehnološkim rješenjima. Primjena novih tehnologija smanjila je npr. potrošnju energije novih hladnjaka i ledenica za preko 60 posto. No, prema podacima "Greenpeace International" samo zbog držanja električnih uređaja u "stand-by" modu, 15 članica EU u 2000. godini nepotrebno je potrošilo ukupno 94 milijardi kWh energije – ekvivalent rada 12 velikih nuklearnih ili termoelektrana. Većina zapadnih zemalja cjelokupnu računicu energetske štednje u domaćinstvu učinila je dostupnom svim korisnicima, a štednja energije uključena je u obrazovne programe. Informacije koje se nude građanima vrlo ilustrativno pokazuju koliko se zaista može uštedjeti racionalnim pristupom pri nabavi i korištenju svih električnih uređaja u domaćinstvu, sustavima grijanja i hlađenja, ali i zahvatima u rekonstrukciji postojećih kuća. Novom Strategijom energetskog razvoja RH koju je Sabor donio u listopadu 2009. godine predviđen je i niz mjera podizanja svijesti građana o mogućnostima i potrebama štednje energije u kućanstvima, na koja otpada 30 posto ukupne potrošnje energije u zemlji. Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj je posebni razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva koji je u posljednjih pet godina ciljno pomagao zainteresiranim građanima informacijama o učinkovitoj potrošnji energije te poticao na korištenje energetski-pametnih tehnologija, materijala i usluga. Program je podrazumijevao i izradu brojnih brošura, priručnika i promotivnih akcija. No, kako niti jedan program ne uspije pokriti sve građane, niti ih učinkovito potaknuti na mjere energetske štednje, preostaje nam pitati se koliko zapravo znamo o uređajima koje svakodnevno koristimo u našem domaćinstvu i s koliko informacija o energetskoj potrošnji raspolažemo prilikom odluke u kupnji nekog novog uređaja. Ako dostupni podaci ukazuju na mogućnost smanjenja naših računa za grijanje i energiju na polovicu, onda je taj podatak sigurno važniji i od niza poskupljenja s kojima se suočavamo, a na koje naravno ne možemo utjecati. Kada smo npr. zadnji puta na malim ekranima gledali stručni prilog sa savjetima kako dodatno smanjiti potrošnju energije? Sjećamo li se priloga o energetski-pametnoj kući – i koliko se ta saznanja, osim marketinških poruka, zaista primjenjuju u novogradnji? A upravo ti savjeti konkretne štednje energije najviše nam mogu koristiti. Ironično, ali i u tome se često ponavlja pravilo kako informacije koje često ignoriramo ili najmanje želimo znati su upravo one koje bi nam najviše koristile da ih znamo. |
VESTI SRBIJA BALKAN Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezane vesti SVET :
7 Maj 2026 novaekonomija |
