elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SVET EE < PRETHODNA E SLEDEĆA >

27 Dec 2012 - blic
Sijalice sa vlaknom od volframa van prodaje u EU

27 Dec 2012 - euraktiv
Konsolidacija fotonaponske industrije

24 Dec 2012 - energetikanet
Milijarda eura za 23 projekta obnovljivih izvora

24 Dec 2012 - energoportal
EdF vraća 8,8 milijardi evra

20 Dec 2012 - balkans
Zaustavljena najstarija NE u Španijin

18 Dec 2012 - energetikanet
Velika Britanija odobrila novi nuklearni reaktor

12 Dec 2012 - energoportal
Više solarnih elektrana

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 1646 do 1652 od ukupno 3071 vesti svet





27 Dec 2012 - euraktiv - Konsolidacija fotonaponske industrije

Fotonaponska industrija, koja proizvodi tehnologiju za direktno pretvaranje sunčeve energije u struju, morala je poslednjih godina da se izbori sa tvrdnjama da nije u stanju da podrži rast tražnje i proizvodnje električne energije i da opstaje samo zahvaljujući subvencijama od 60 milijardi evra godišnje, navodi Evropsko udruženje fotonaponske industrije (EPIA). To udruženje predviđa da će proizvodnja struje iz energije Sunca činiti do 2030. godine 15, možda i 25% ukupne evropske proizvodnje. Upravo subvencije, odnosno različite sisteme subvencionisanja od zemlje do zemlje, kao glavnu prepreku na putu ka konkurentnom tržištu fotonaponskih panela vidi direktor belgijske kompanije EnerVest koja investira u energetiku Filip Vermelen (Philippe Vermeulen). Po njegovim rečima, neusklađenost subvencionisanja u fotonaponskoj industriji je "katastrofa za investicionu strategiju i poverenje na tržištu".
U izveštaju Udruženja fotonaponske industrije navodi se da je tržište solarne energije trpelo velike teškoće i brojne firme sa sektora obnovljivih izvora energije su bankrotirale zbog preobilnih kapaciteta, čija je posledica bio pad cena, kao i zbog smanjenja državnih subvencija.
U međuvremenu neki sa sektora predlažu da se obnovljivi izvori energije koriste po principu "gde Sunce sija i gde vetar duva" odnosno da se fotonaponski paneli postavljaju samo na jugu Evrope a da se vetroparkovi grade na severu kontinenta.
U Udruženju međutim ističu da nije dokazano da bi to bio najeefikasniji pristup. Direktorka EPIA Frouke Theis (Frauke) kaže da ponekad očigledno rešenje nije i najefikasnije kada je reč o troškovima i da je izveštaj Udruženja pokazao da je mnogo značajnije da se fotonaponski paneli postave bliže potrošačima nego tamo gde ima više Sunca, posebno s obzirom na klimatske promene.
"Kada razmišljate gde da postavite fotonaponske panele, pogledajte da li u okolini postoji potreba za energijom", kaže i analitičar Međunarodne agencije za energiju Simon Miler (Muller) pojašnjavajući da je razvoj tehnologije doprineo da se znatno smanji razlika u ceni proizvodnje između više i manje osunčanih regiona.
Analitičar IEA kaže i da se shvatanje konkurentnosti obnovljivih izvora menja jer se ona ranije merila samo kilovatima proizvedenim po satu produkcije, što zbog oscilacija u osunčanosti nije išlo na ruku proizvođačima solarne energije. Danas su proizvodi fotonaponske industrije razvijeniji i efikasniji, kada je reč o višku energije i periodima bez osunčanosti, ali su, kaže Miler, potrebni i tržišni mehanizmi kako bi se iskoristile prednosti te povećane efikasnosti.
Takvi mehanizmi postoje u Belgiji i Skandinaviji, kaže Vermelen i navodi da kompanije poput ETRIM i Dansk komoditis (Commodities) kupuju struju na međunarodnom tržištu i prodaju je na loklanom, uključujući onu iz obnovljivih izvora. Vermelen ukazuje i na potrebu veće povezanosti elektromreža kako bi se širom otvorila vrata evropskog tržišta. To bi donelo predvidljivije cene i zaštitilo tržište fotonaponskih panela od pada cena.
U 2010. je u Evropi, prema podacima Eurostata, samo 0,2% potrošnje energije pokriveno iz energije Sunca. Danas EU ima instalisane kapacitete od 52 giga-vata, što je dovoljno za proizvodnju struje za oko 15 miliona domaćinstava, a solarna energija je treći po značaju obnovljivi izvor energije posle vode i vetra. Trenutno se iz solarnih elektrana zadovoljava 2% tražnje struje u Evropi odnosno 4% dnevne tražnje.
U Evropi je gotovo 75% u svetu instaliranih solarnih penala i ona ih ima deset puta više od drugoplasiranog Japana. Slede Kina i SAD koji beleže brz rast u domenu solarne energije.
Situacija se u Evropi razlikuje od zemlje do zemlje a predvodi Nemačka gde je instalirana gotovo polovina od ukupnog broja solarnih panela na kontinentu.
Po solarnim panelima u Evropi slede Italija, Belgija i Češka, mada je Češka počela da gubi na zamahu zbog smanjenja subvencija prošle godine. Skandinavija, istočna Evrope, Holandija i Britanija pak osetno zaostaju sa korišćenjem solarne energije.
U Evropi je uspon počeo 2000, kada je Nemačka usvojila zakon o premiji na cenu energije iz obnovljivih izvora i dugoročnim garancijama otkupa te energije. U to vreme, prema podacima EPIA, globalni solarni kapaciteti bili su manji od 1,5 giga-vati, što nije dovoljno ni za struju za pola miliona domaćinstava. U Evropi je bila instalirana tek desetina tih kapaciteta.
Ali, samo četiri godine kasnije, Evropa je postala najveći svetski proizvođač struje iz Sunca. Sistem "fid-in" tarifa pokazao se kao dobar i investitori su počeli da ulažu u velike projekte na sektoru obnovljivih izvora.
Tražnja solarnih panela je tada skočila i Kina je počela obilno da investira u proizvodnju panela koji se nisu tražili na lokalnom tržištu ali u Evropi jesu. Zatim su cene panela zahvaljujući većoj ponudi počele da padaju. Stigla je i kriza i evropske vlade kreću sa smanjenjem "fid-in" tarifa, što za posledicu ima pad tražnje panela. Cene panela su prepolovljene i neki proizvođači propadaju. Drugi prodaju ispod cene, samo da prežive.
Stručnjaci podsećaju da usponi i padovi nisu neuobičajeni kod novih industrija koje obećavaju, da probleme ne treba precenjvati i da se na tržištu zapravo zbiva konsolidacija odnosno proces "prirodne selekcije" koja će odstraniti nekonkurentne da bi se na kraju pojavio zdraviji i manje pretrpan sektor.
U EPIA ocenjuju da je fotonaponska industrija sada u periodu neizvesnoti ali da su na srednji i dugi rok izledi za kontinuirani snažan rast dobri.



VESTI SRBIJA BALKAN

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezane vesti SVET :

17 Nov 2026 danas
Nemačka se, privremeno, vraća struji na ugalj i naftu
17 Nov 2026 politika
Naređen nastavak rada stare termoelektrane u Mičigenu
15 Nov 2026 euronews
Gde se u Evropi najviše plaćaju električnu energiju
15 Nov 2026 b92
Nemačka na putu da dostigne novi rekord
11 Nov 2026 b92
Norveška povukla ručnu
10 Nov 2026 n1
Urugvaj: Zemlja gotovo nezavisna od nafte i gasa
9 Nov 2026 euronews
Šta donose pametna brojila i solarni paneli?
9 Nov 2026 euronews
Kinezi napravili elektranu koja leti iznad zemlje
6 Nov 2026 politika
Kazahstan: do 2035. izgradnja dve nuklearne elektrane


Web Analytics