elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT






8 Feb 2013 - euraktiv - Korišćenje vetra raste ali sledi period neizvesnos

Elektrane na vetar činile su više od četvrtine ukupnih energetskih kapaciteta instalisanih u Evropskoj uniji prošle godine, međutim, tom sektoru ove, verovatno i naredne godine, predstoji nestabilnost, upozorava Evropsko udruženje za energiju vetra (EWEA). Energijom dobijenom iz vetra u prošloj godini je pokriveno 7% evropske tražnje struje prema 6,3% u 2011. godini i 15 članica EU sada ima instalisane kapacitete veće od jednog gigavata. Kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora činili su 69% svih novih kapaciteta instalisanih u 2012. Istovremeno se nastavio trend pada izgradnje nuklearnih i kapaciteta na naftu i ugalj. Srbija nema nijednu vetroturbinu.
U 2012. godini u EU su instalisani kapaciteti za proizvodnju struje iz vetra od 11,6 gigavati, za 12% veći nego 2011. godine, čime su ukupni evropski vetrokapaciteti dostigli 105,6 gigavati, pokazuju podaci iz najnovijeg izveštaja Udruženja. Vrednost ulaganja instalisanih prošle godine procenjuje se na između 12,8 i 17,2 milijarde evra.
Računajući zemlje kandidate za EU i članice Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu, Evropa ima ukupno instalisane kapacitete za proizvodnju struje iz vetra od 109,2 gigavata.
"Podaci za 2012. godinu odražavaju porudžbine od pre političke nestabilnosti koja se širi Evropom od 2011, a koja je nepovoljno delovala na sektor vetroenergije", istakao je direktor Udruženja Kristijan Kjaer dodajući da se očekuje da se ta nestabilnost u 2013. i 2014. godini još mnogo očiglednije odrazi na obim novih instalacija.
I dok su kapaciteti za proizvodnju energije iz vetra predstavljali 26% ukupno izgrađenih energetskih kapaciteta u 2012, kapaciteti za proizvodnju energije iz Sunca činili su 38% a oni na gas 24% ukupnih. Samo 7% ukupno instalisanih kapaciteta u EU u prošloj godini bilo je na ugalj a na biomasu 3%.
U EU je 27,6% ukupnih novih kapaciteta izgrađenih od 2000. godine bilo na vetar, 51,2% na obnovljive izvore energije a 91,2% kombinovano na obnovljive izvore i gas.
Udruženje navodi i da je prošle godine zabeležen rekordan rast postavljanja vetroturbina na moru, delom i zbog snaženja argumenta "ne u mom dvorištu", i očekuje se da se taj trend nastavi. Međutim, vetroturbine postavljene na kopnu predstavljale su 90% svih instalisanih u prošloj godini.
Prognozirajući tešku godinu za sektor energije vetra, predsednik Udruženja Arturos Zervos naglasio je da nagle ili retroaktivne mere nanose štetu industriji.
"Industrija vetra trpi ozbiljan gubitak radnih mesta i ove godine će biti još teže", kazao je Zervos ističući da bi obavezivanje na ispunjavanje projekcija za obnovljive izvore do 2030. godine, a EWEA je za to 45% odsto energije bude iz obnovljivih izvora, obnovilo poverenje investitora.

Nemačka, kraljica vetra

Lider na kontinentu u korišćenju eolske energije i dalje je Nemačka sa učešćem od 21% u ukupnim novim instalacijama kapaciteta za proizvodnju energije iz vetra i 22% u postojećim kapacitetima. Iza Nemačke su Španija, Velika Britanija i Italija.
Međutim, iz Udruženja upozoravaju da se može očekivati da jedan broj velikih tržišta, poput italijanskog i španskog, i ranije brzo rastućih tržišta, poput bugarskog, osetno uspori narednih godina.
Industrija "čiste" energije suočena je i sa manjkom stručne radne snage i procenjuje se da joj nedostaje oko 5.500 kvalifikovanih radnika godišnje.
EU još zaostaje za gotovo dva gigavata za projekcijama iz Nacionalnog akcionog plana za obnovljivu energiju pri čemu je u zaostatku 18 zemalja a posebno kasne Slovačka, Češka, Francuska, Grčka, Mađarska i Portugalija.

Srbija i Makedonija bez vetroelektrana

Podaci Udruženja pokazali su i da su zemlje kandidati za EU na kraju 2012. godine imale instalisane kapacitete za proizvodnju energije iz vetra od 2.491 megavata. U toj grupi su Hrvatska, koja u julu ulazi u EU, Srbija, Makedonija i Turska.
U prošloj godini su kandidati za EU instalisali kapacitete od ukupno 554 megavata i to Turska 506 megavata a Hrvatska 48. Turska ima ukupne kapacitete vetroturbina od 2.312 megavati a Hrvatska od 180 dok Srbija i Makedonija nemaju vetroturbine.
Srbija treba da izgradi 1.092 megavata kapaciteta koji koriste obnovljive izvore da bi do 2020. ispunila cilj da 27% ukupne potrošnje energije bude proizvedeno iz obnovljivih izvora i Nacionalnim akcionim planom je predviđeno da se taj cilj ispuni, pored ostalog, izgradnjom vetroelekrana snage 500 megavata.



VESTI SRBIJA BALKAN

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezane vesti SVET :

7 Maj 2026 novaekonomija
Obnovljivi izvori električne energije po prvi put prestigli ugalj na globalnom nivou
7 Maj 2026 dnevnik
Baterija radi 16 godina bez pada snage, a jeftinija od litijuma
5 Maj 2026 insajder
Evropa pojačava nuklearne kapacitete
5 Maj 2026 seebiz
Usporava gradnja novih solarnih kapaciteta u Njemačkoj
5 Maj 2026 b92
Belgija preuzima kontrolu: Kupuje sve nuklearke energetskog giganta
29 Apr 2026 seebiz
Kazahstan u velikom projektu vjetroelektrana i skladištenja s TotalEnergiesom
23 Apr 2026 insajder
Četiri decenije posle Černobilja
20 Apr 2026 kurir
Električni auto nikad nije bio isplativiji
20 Apr 2026 n1
Prva američka država privremeno zabranjuje farme podataka


Web Analytics