 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI SVET
EE
< PRETHODNA E
SLEDEĆA >
18 Nov 2013 - energetikanet Kina će biti svjetski predvodnik u OIE 12 Nov 2013 - energetikanet Započinje gradnja bjeloruske NE 12 nov 2013 - energetikanet Čak 1,18 mlrd. eura posticaja u Češkoj 7 Nov 2013 - rtv Zagađenost atmosfere u 2012 dostigla rekordni nivo 4 Nov 2013 - energetikanet Novi poticaj nuklearnoj fuziji 31 okt 2013 - seebiz Solarna energija 31 Okt 2013 - energoportal Propast EU modela liberalizovanog energetskog trži
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 1415 do 1421 od ukupno 2969 vesti svet |
31 okt 2013 - seebiz - Solarna energija Ukupna proizvodnja solarne energije u svijetu u posljednje dvije godine porasla je sa 60 na čak 100 GW. U mnogim zemljama svijeta, unatoč iznimno velikom broju sunčanih dana i ogromnom potencijalu energije sunca, korištenje sunčeve energije i dalje je na žalost tek na margini ukupne energetske proizvodnje. Da li sve te zemlje jednostavno nedovoljno razumiju potencijal koji im nudi sunce koje mnogi od njih imaju u izobilju, ili zaostaju u praćenju, razvoju i primjeni novih tehnologija koje korištenje sunčeve energije čine sve isplatljivijim i efikasnijim? Do prije nekoliko godina samo se nekoliko država moglo pohvaliti sa ukupnom proizvodnjom sunčeve energije većom od 100MW. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA) danas je na tom popisu preko 30 zemalja, a realne procjene govore da bi se njihov broj trebao udvostručiti u slijedećih pet godina. Današnje solarne velesile Na globalnoj sceni proizvođača fotonaponskih ili solarnih panela u posljednjih nekoliko godina uvjerljivo dominira Kina. Sustavnim transferom zapadnih i azijskih visokih tehnologija, obilatim državnim subvencijama i vrlo povoljnim kreditima, kao i ogromnim ljudskim pa i poslovnim potencijalima, Kina danas proizvodi preko 60% ukupne proizvodnje solarnih panela u svijetu. Prije desetak godina proizvodnja je u Kini tek započela, da bi 2006. godine ta nova solarna velesila prvo pretekla SAD, a 2008. i Japan. Masovna proizvodnja solarnih panela u Kini dovela je do bankrota mnogih tvrtki u zapadnim zemljama, a Europska unija uvela je niz antidampinških mjera kako bi se zaštitila od nerealno niskih cijena kojima Kina pokušava uništiti europsku konkurenciju. Istovremeno, Kina je masovnom proizvodnjom značajno snizila cijenu proizvodnje solarne energije te je tako učinila dostupnom širokom segmentu svjetskog tržišta. Krajem 2012. godine Kina je imala ukupno instaliranih solarnih panela snage od oko 8,300 MW, što ju je svrstalo odmah iza Njemačke i Italije. U srpnju ove godina kineska vlada javno je obznanila strateški cilj da do 2015. godine dostigne proizvodnju solarne energije ukupne snage 35,000 MW. Japan, koji je do sada postavljao najambicioznije ciljeve, posebno nakon nuklearnog incidenta 2011. godine u Fukushimi, do 2020. godine planira instalirati solarne panele koji bi proizvodili električnu energiju od oko 28,000 MW. Japan je ujedno i zemlja koja je najuspješnije približila solarne panele kućanstvima, te uspjela da preko 85% ukupno proizvedene sunčeve energije bude preko solarnih panela na krovovima obiteljskih kuća. Pod pritiskom jake konkurencije, Japan se sve više okreće ka velikim energetskim solarnim postrojenjima koja bi mogla proizvoditi iznimno velike količine električne energije, ali koja bi se ujedno okrenula ka novim tehnološkim inovacijama i rješenjima koja bi značajno povećala efikasnost transformacije sunčeve energije u električnu. Indija se također sve više profilira u solarnu supersilu. Zemlja u kojoj je još uvijek preko 250 milijuna ljudi bez električne energije naglo se okreće ka velikim solarnim energetskim postrojenjima. Indija danas ima preko 1,700 MW instaliranih sunčevih panela, te ambiciozni cilj da do 2016. godine dostigne proizvodnju solarne energije u ukupnom iznosu od 12,800 MW, a do 2022. čak 22,000 MW. Iako će velike azijske ekonomije dugoročno preuzeti vodstvo u mnogim mjerilima razvoja i primjene novih tehnologija, u korištenju fotonaponskih ćelija i solarnih panela i dalje ipak vodi Europska unija koja je 2012. godine imala čak 68% ukupno instaliranih solarnih sustava u svijetu. U posljednje dvije godine, u članicama Europske unije instalirano je više solarnih panela i postrojenja nego bilo kojih drugih sustava generiranja električne energije. Prije svega to se odnosi na Njemačku koja danas pokriva čak jednu trećinu ukupne proizvodnje solarne energije u svijetu. Tako je 2012. godine Njemačka proizvela 32,000 MW solarne energije što je predstavljalo oko 5 posto ukupno proizvedene energije u zemlji, te dovoljne za potrebe čak 8 milijuna domaćinstava. Italija, koja iz solarne energije crpi oko 16,300 MW, bilježi i prestižni rekord postignut 2012. kada je u samo jednoj godini instalirala solarnih panela ukupne snage 9,400 MW. Njemačka i Italija uspjele su pronaći optimalnu formulu poticajnih mjera kojima nacionalna električna mreža po povoljnoj cijeni otkupljuje električnu energiju stvorenu solarnim elektranama. To je, naravno, mnoge motiviralo da svoj odnos prema proizvodnji i potrošnji energije pronađu kroz aktivni poslovni pristup. Zbog uvođenja reda u prenaglo rastući sektor koji pod pritiskom kineske konkurencije sve češće dovodi do bankrota brojnih tvrtki, njemačka vlada odlučila je ograničiti državne poticaje za proizvodnju sunčeve energije do 2018. godine. Španjolska je pak četvrti proizvođač fotonaponskih panela u svijetu, a brojne druge europske zmemlje sve više se okreću ka energiji sunca. SAD posljednjih godina sustavno gube prijašnji prestiž u korištenju sunčeve energije, iako gotovo svaka američka savezna država ima potencijal sunčeve energije jednak ili veći od Njemačke. Snaga svih instaliranih solarnih panela u SAD danas iznosi oko 10,000 MW. No, novim zakonodavstvom i poticajnim mjerama, većina saveznih država pokušava nadoknaditi dosadašnji pad i primorati energetsku industriju na proizvodnju od najmanje 30% energije iz obnovljivih izvora. Upravo ovih dana objavljeno istraživanje o korištenju solarnih panela u SAD-u pokazuje kako vodeću ulogu u instaliranju solarnih energetskih sustava ima srednja klasa. Podatak da je od 2000. godine do danas ukupno instalirano krovnih solarnih panela koji proizvode preko 1,460 MW, od čega ih je oko 80 posto postavljeno u posljednje četiri godine, pokazuje da je u barem nekim američkim saveznim državama (California, Arizona i New Jersey) uistinu započela solarna revolucija. No, ukupna proizvodnja solarne energije u SAD-u i dalje čini tek manje od 0,25 posto ukupno proizvedene energije. Australija se tek posljednjih nekoliko godina aktivnije uključuje u svjetsku solarnu utrku tako da danas ima solarni kapacitet od tek 2,400 MW, od čega je gotovo polovina solarnih panela instaliranih prošle godine. U saveznoj državi Južnoj Australiji svako peto domaćinstvo danas koristi solarnu energiju. Trend korištenja solarne energije u svim ostalim saveznim državama sigurno će slijediti isti pozitivni primjer. Preko 15,000 australskih domaćinstava instaliralo je posljednjih godina solarne panele na krovovima svojih kuća. Tvrtka Energy Matters reklamira solarne panele kao povoljno energetsko rješenje koje korisnike košta manje od jedne šalice kave dnevno. Podatak da je cijena električne energije u Australiji u posljednjih pet godina porasla čak za 90 posto sasvim sigurno utječe kao snažan poticaj za okretanje ka obnovljivim izvorima energije, a upravo su solarni paneli moguće rješenje koje sustavnim padom cijene instaliranja postaju sve atraktivniji. Tako se danas nudi solarni sistem od 4KW za samo 3.35 AUD dnevno. Mega-projekti – novi solarni trend Posljednjih nekoliko godina bilježi se novi trend u korištenju solarne energije kroz izgradnju velikih energetskih postrojenja koja preko masivnih solarnih panela uspiju generirati i preko stotinu MW električne energije. Prije nekoliko mjeseci završena je solarna elektrana snage 84 MW u Tajlandu, a Google je sufinancirao izgradnju fotonaponske elektrane od 96 MW u okviru projekta Jasper Solar Project-a u Južnoj Africi. U izgradnji su i dvije velike solarne elektrane od 100 MW u Čileu, a Izrael je najavio izgradnju 100 MW fotonaponske elektrane u pustinji Negev. Do prije nekoliko godina, deset najvećih solarnih elektrana bilo je snage između 30 i 60 MW, da bi izgradnja solarnih energetskih sustava od preko 100 MW danas postala gotovo uobičajena praksa. Američki ”Arizonas Agua Caliente PV Project” u fazi je završnih radova i ukupne je snage 290 MW. Japan je najavio izgradnju nove solarne elektrane u Nagasakiju koja bi trebala biti završena do 2016. godine, a čija bi snaga bila čak 475 MW. Liderstvo u izgradnji solarnih mega-elektrana ipak pokušava držati Kalifornija s najavljenim projektima izgradnje nekoliko solarnih elektrana snage od 500 do čak 3,000 MW. Za razliku od tih mega-projekata, niz zemalja u razvoju okreće se instaliranju velikog broja malih solarnih postrojenja, posebno u područjima u kojima ionako nema izgrađene električne mreže. Pod pokrovoteljstvom Svjetske banke, Bangladeš je u posljednjih deset godina instalirao čak 1,4 milijuna kućnih solarnih sustava, dok je Peru najavio novi nacionalni program elektrifikacije baziran na izgradnji solarnih panela koji bi omogućili opskrbu strujom za pola milijuna kućanstava koja nisu na električnoj mreži. Nove tehnologije i zaokreti u proizvodnji solarne energije Energetski potencijal sunca i dalje se slabo koristi prije svega zbog nedovoljnog poznavanja novih tehnologija i neprepoznavanja globalnih energetskih trendova, zbog inercije korištenja tradicionalnih oblika energije, ali i zbog vrlo visoke cijene danas dostupnih tehnologija za transformiranje sunčeve energije. Može li se uskoro očekivati revolucionarni iskorak u tehnologiji korištenja energije sunca, a njezina primjena postati dostupna neograničenom broju korisnika? Danas dominantna kristalna silicijska (c-Si) tehnologija pokriva preko 80% ukupnog tržišta solarnih panela. Niska cijena proizvodnje pločastih fotonaponskih panela, osobito u Kini i nekim APAC zemljama dugoročno bi, prema istraživanju ”Global Market Outlook for Photo Voltaics 2013-2017” upravo ta tehnologija trebala zadržati prevlast na tržištu. Pad cijene proizvodnje c-Si panela usporio je očekivani rast nekih novih obećavajućih solarnih tehnologija (TF, CIGS, OPV i dr). No, vodeći istraživački centri i instituti za razvoj novih solarnih ćelija mogli bi novim tehnološkim inovacijama možda ipak promijeniti smjer razvoja solarne tehnologije. Profesor Henry Snaith sa Oxfordskog sveučilišta upravo je ovih dana u uglednom časopisu ”Nature” objavio rezultate studije koja bi mogla dovesti do značajnog iskoraka u tehnologiji proizvodnje sunčevih ćelija koje bi, za razliku od vrlo skupih silicijevih, bile na bazi kalcij-titanijevog oksida (CaTiO3; perovskit). Dok silicijeve ćelije proizvode oko 0,7 volt, ćelije perovskita proizvode 1,1 volt, iako im je stupanj efikasnosti konverzije sunčeve energije u električnu oko 15%, za razliku od silicijskih ćelija koje uspiju transformirati oko 17-23 posto energije. Prednost perovskit-tipa poluvodiča jest da postavljeni u formi 330nm tankog filma na neku staklenu površinu generiraju značajnu količinu električne energije. Osim što su cijenom znatno niži, oni mogu koristiti i difuzno svjetlo što predstavlja njihovu značajnu prednost u primjeni na velike površine zidova, prozora ili površina zgrada ili velikih masivnih konstrukcija. Trenutno se tzv. DSSC tehnologija koristi u formi malih mobilnih uređaja i aplikacija na male površine dovoljne za električno punjenje mobitela i manjih elektroničkih uređaja. Iskoristivost sunčeve energije iznosi tek oko 8 posto. Iako se u proizvodnji tih sunčevih ćelija najviše koristi titan, istraživači sa australskog RMIT sveučilišta pronašli su da je znatno efikasniji metal niobija kojim se uspije generirati čak 30 posto sunčeve energije. Previsoka cijena solarnih panela ključna je prepreka njihovom većem masovnom i komercijalnom korištenju. Paneli na bazi niobija mogli bi, međutim, biti i do 75% jeftiniji čime bi se učinili pristupačnijima i za sve manje instalacije. Budući trendovi u popularizaciji solarne energije Jedino masovnim korištenjem sunčeve energije moguće je dostići zacrtane energetske ciljeve da se smanji emisija ugljikovodika za jednu petinu i osigura proizvodnja barem 15 posto obnovljive energije do 2020. godine. IKEA je u Velikoj Britaniji prije nekoliko dana započela s prodajom solarnih fotonaponskih panela za domaćinstva. Reklamni slogan navodi kako će kupnjom solarnog panela nakon sedam godina energija u Vašoj kući biti besplatna. Standardni sustav od 3,36KW košta nešto ispod 10,000 USD, a u toj cijeni je uključen dizajn i projektiranje, instalacija, održavanje i monitoring proizvodnje energije. Danas se pomoću 450,000 malih solarnih panela instaliranih u Velikoj Britaniji proizvede oko 1,7GW energije. Popularnost solarne energije vidi se u podatku da je podržava preko 4/5 Britanaca. Američki lanci ”Home Depot” i ”Lowes” već neko vrijeme uspješno prodaju obiteljske solarne panele. No, mnoge druge zemlje još su prilično daleko od masovne dostupnosti solarnih fotonaponskih sustava i to je ključni razlog zašto se sunčeva energija ne koristi niti približno koliko bi to njezini potencijali i ekonomska opravdanost omogućili. |
VESTI SRBIJA BALKAN Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezane vesti SVET :
7 Maj 2026 novaekonomija |
