elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT






12 Mar 2007 - danas - Stranci zainteresovani TE na Kosovu

Ukoliko međunarodna zajednica prihvati plan Martija Ahtisarija i Kosovo dobije nezavisnost, Srbija će ostati ne samo bez dela svoje teritorije već i bez energetskog potencijala vrednog nekoliko milijardi evra. Prema proracunima koje je uradio ekspertski tim Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu i firme Tekon-tehnokonsalting rezerve uglja u južnoj srpskoj pokrajini procenjuju se na više od 12 milijardi tona. Vrednost tih rezervi uglja, pretvorena u "tone ekvivalentne nafte", iznosi oko 500 milijardi dolara. - Na Kosovu se nalazi 76 odsto ukupnih rezervi lignita u Srbiji. Iako je niskog kvaliteta, ugalj u kosmetskom basenu veoma je pogodan za eksploataciju jer ne samo da su otkrivene velike rezerve, sa relativno velikom debljinom slojeva, već se lignit nalazi na maloj dubini zaleganja u odnosu na površinu tla. Takođe, povoljan je odnos uglja i jalovine, koji se prosecno kreće 1:1,85 - objašnjava Stanimir Putnik, profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu. Toj oceni pridružuje se i profesor Radomir Simić koji istice da se na Kosovu nalaze najveće rezerve lignita u Evropi. On tvrdi da je dosadašnjom eksploatacijom iskorišćeno manje od dva odsto tih rezervi lignita, koje su inace po rasprostranjenosti, odnosu jalovine i ugljenog sloja, kao i mogućnostima efikasne površinske eksploatacije među najznacajnijim u jugoistocnoj Evropi. Profesor Simić dodaje da je to podrucje bogato i drugim mineralnim sirovinama ali ni vodni potencijal južne srpske pokrajine nije za potcenjivanje o cemu govori podatak da je Elektroprivreda Srbije decenijama ulagala u razvoj elektroenergetike. - Na Kosovu postoje znatne rezerve ruda olova i cinka, feronikla, hroma, boksita, magnezita, ukrasnog kamena, bentonita i drugih mineralnih sirovina. Za njihovu eksploataciju već je izgrađena infrastruktura, a uložena su i velika sredstva u obrazovanje kadrova za izvođenje geoloških i rudarskih radova. Cak je i razvoj industrije Kosova i Metohija, u znacajnom delu, prilagođavan potrebama rudarske eksploatacije, a posebno je razvijena i proizvodnja pokretnih traka u Suvoj Reci - istice Simić. Kako sada stvari stoje, tim bogatim energetskim potencijalom neće više raspolagati država Srbija, već neka od stranih kompanija koja ucestvuje na tenderu za izgradnju nove kosovske elektrane, koji je raspisao UNMIK. Pojedini eksperti za energetiku u Srbiji procenjuju da će stranci (rec je pre svega o americkim kompanijama) investirati u izgradnju termoelektrane Kosovo C jer im je cilj da proizvode elektricnu energiju za izvoz. Te procene zasnovane su na podatku da potrošaci na Kosovu ne mogu da potroše više od cetiri milijarde kilovat-sati elektricne energije godišnje, a kapacitet Kosova C je proizvodnja oko 13 milijardi kilovat-sati godišnje. Ocigledno je, dakle, da će višak struje biti namenjen prodaji u regionu, utoliko pre što je posle zatvaranja dva bloka bugarske nuklearke Kozloduj deficit elektricne energije na Balkanu veoma izražen. Pošto se i Srbija suocava sa manjkovima struje ne bi bilo iznenađnje da joj u budućnosti neka strana kompanija prodaje struju iz nove kosmetske elektrane. Osim toga među firmama koje ucestvuju na tenderu najviše je onih sa americkim osnivackim kapitalom, što potvrđuje cinjenicu da americku vojsku prisutnu na nekoj teritoriji uvek u drugom ešalonu, prate americke kompanije. Tender koji je raspisala privremena administracija Ujedinjenih nacija na Kosmetu odnosi se na modernizaciju Termoelektrane Kosovo A, gradnju nove TE Kosovo C, kao i otvaranje novog rudarskog kopa Sibovac. Posle prvog kruga na tenderu su prošla tri konzorcijuma u kojima su americke kompanije AS (ciji je partner ceški Cez), Senkap (udružen sa italijanskim Enelom), WGI (partner mu je nemacki NBV) i nemacka kompanija RWE koja nastupa samostalno. Pre dolaska UNMIK termoelektrane Kosovo A i Kosovo B proizvodile su više od cetiri milijarde kilovat-sati godišnje ali godinama unazad proizvodnja je daleko ispod tog nivoa, iako je u njihovu revitalizaciju uloženo nekoliko stotina miliona evra.
EPS planirao i Kosovo D
Planom razvoja elektroenergetskih kapaciteta na Kosovu do 2020. godine Elektroprivreda Srbije je predvidela revitalizaciju TE Kosovo A, cime bi se njen radni vek produžio za najmanje 15 godina. Planirana je izgradnja dva nova bloka Kosova B, zatim izgradnja nove TE Kosovo C, ukupne snage 2.100 megavata, dok je na podrucju Metohije trebalo da bude izgrađena TE Kosovo D snage između 2.000 i 2.500 megavata. Istovremeno, planirano je i širenje eksploatacije uglja, otvaranje novih kopova, sa proizvodnjom oko 45 miliona tona uglja godišnje.