ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
11 Jul 2007 - tanjug EPS još radi na tarifnim stavovima 10 Jul 2007 - blic Od jeseni poskupljuje struja 9 Jul 2007 - danas Od 1. septembra struja skuplja za pet od 9 Jul 2007 - fonet EPS ostaje u vlasništvu države 8 Jul 2007 - dnevnik NESTAŠICA ELEKTRICNE ENERGIJE PRETI EVRO 8 Jul 2007 - ekapija Raste potrošnja struje zbog upotrebe kli 7 Jul 2007 - b92 Vojvodini za eneregetiku 2,3 mlrd.€
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 5300 do 5306 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
8 Jul 2007 - dnevnik - NESTAŠICA ELEKTRICNE ENERGIJE PRETI EVRO Evropa, a posebno Balkan, suoceni su sa ozbiljnom nestašicom elektricne energije. Nedostatak, posebno novih kapaciteta, gašenje nuklearnih reaktora u bugarskom “Kozloduju”, suša, ali i povećana potrošnja, uticali su na energetsko tržište i porast cena. Na Balkanu potražnja za strujom je velika, što je dovelo do toga da cene probiju evropski nivo. Strucnjaci kažu da se to moglo naslutiti još jesenas, s približavanjem zatvaranja dva bloka od po 440 megavata u Kozloduju. Region je tako izgubio oko šest milijardi kilovat-casova energije koja se izvozila i pokrivala dobar deo deficita i cak oko 70 odsto nenadanih prekida i havarija. Sedam balkanskih država je proletos, usled veoma loše hidrološke situacije, od Brisela tražilo da se ova dva bloka makar privremeno ukljuce, ali Evropska komisija je bila neumoljiva. Analize kažu da elektroenergetski deficit na Balkanu iznosi oko 22 milijarde kilovat-casova godišnje i pokriva se iz uvoza (što je otprilike cetvrtina proizvodnje elektricne energije u Ceškoj ). Od balkanskih zemalja sa najvećim strujnim deficitom suocila se Albanija, u kojoj su bile uvedene oštre restrikcije. Kriza na Balkanu neće se završiti ni iduće godine, a analiticari ocekuju da će cene megavat-casa preći 80 evra. Ni u srednjoj Evropi nije mnogo bolje. Nemacka se suocava sa postupnim zatvaranjem nuklearki, cime ostaje bez 27 odsto kapaciteta, a sve veće je pitanje da li će nove elektrane cija je gradnja u planu stići da pokriju deficit. Austrija je već duže vreme zavisna od inostranstva za isporuke u špicevima potrošnje, Mađarska je proporcionalno najveći uvoznik struje u srednjoj Evropi (uvozi 20 odsto utrošene energije), a ne planira gradnju novih kapaciteta. Slovacka, koja sa zatvaranjem dva bloka u nuklearki “Mohovce” od izvoznika postaje - uvoznik, ima u planu gradnju novih kapaciteta (zamena iskljucenih blokova novim u staroj nuklearki u Bohunicama), ali nijedan neće proraditi u narednih pet godina. U Poljskoj je vlada zabranila izvoz, ali još uvek nema rešenja za deficit koji preti. U srednjoj Evropi jedini viškove energije ima pretežno državni ceški CEZ, i to skoro polovinu proizvodnje, odnosno oko 30 milijardi kilovat-sati. Taj višak uskoro će se prodavati na novoj energetskoj berzi i mogao bi da obuzda nekontrolisani rast cena elektricne energije u zemlji. U toj zamisli se, međutim, kako upozoravaju energetski analiticari, ne racuna na pojacanu tražnju s Balkana zbog koje taj višak može biti razgrabljen - i to po cenama za polovinu većim od domaćih. Berzanski analiticari predviđaju da se cena elektricne energije na berzi uskoro može podići na oko 70 evra za megavat-cas. Trenutno se cena u Ceškoj kreće oko 45 evra, a u susednoj Nemackoj, cije tržište ima najveći uticaj na cene u regionu, oko 56 evra. Rec je, naravno, o cenama na veliko, znaci bez troškova i gubitaka u prenosu i distribuciji, poreza i raznih dodataka, koji maloprodajnu cenu udvostrucuju. - Suša može da izazove nestašicu elektricne energije u svim delovima Evrope, negde možda manje, negde više, i to će nesumnjivo uticati na cenu - izjavio je nedavno direktor Sektora za promet u Direkciji Elektroprivrede Srbije za trgovinu elektricnom energijom Mijat Milošević. - Tržištu jugoistocne Evrope nedostaju zatvoreni blokovi u Kozloduju, ali sve zemlje ovog regiona već su ugovorile nabavku bilansnih kolicina energije, koja im je potrebna na godišnjem nivou. Ukoliko se suša bude nastavila, realno se može ocekivati da će i potrošnja u regionu rasti, pa će mnogi morati i dodatno da kupuju elektricnu energiju. Elektroprivreda Srbije, za razliku od većine zemalja u okruženju, i pored najavljene suše, ima dovoljno svojih kapaciteta da podmiri domaće potrebe. Na tvrdnje koje sve cešće stižu iz evropskih elektroenergetskih centara, da će veća potražnja na Balkanu ugroziti snabdevanje u zapadnoj Evropi i narocito izazvati veliki skok cene struje na berzi, Milošević kaže da je to pod velikim znakom pitanja. - Za sada, ovaj region «zatvara potrebe u svojim okvirima i mali procenat energije uvozi se sa zapada - kaže Milošević. - Za balkanske zemlje nabavka sa zapada je skupa, jer su veliki troškovi prenosa energije. Zato je za svakog bolje da neophodne kolicine elektricne energije nabavi kod suseda ili u bližem okruženju. Što se cene tice, najpre treba znati da se trgovina elektricnom energijom u ovom regionu razlikuje od berzanske. Na Balkanu većina energije kupuje se na mesecnom nivou, pa i na duži vremenski rok. Na berzi se najcešće kupuje dan unapred ili dva dana unapred, za vikend. Takođe, na berzi se dešava da se megavat-sat jednog dana prodaje za 70 evra, a već sledećeg dana za 40. Takvih oscilacija nema na našem regionalnom tržištu, upravo zato što ni trgovina nije većim delom dnevna nego mesecna, a za ovo leto većina je već kupila najveći deo potrebnih kolicina, tako da, i ako cena bude rasla, a hoće sigurno ukoliko raste potražnja, ipak će samo manji deo kolicina u prometu dostizati neku ekstremno veću cenu od prosecno ugovorene. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |