 ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
  |  |
 |
| VESTI BALKAN
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
7 Apr 2010 - energetikanet Ništa od nuklearne elektrane 7 Apr 2010 - energetika Izgradnja Belene startuje 2011. 7 Apr 2010 - energetikanet Nova grčka vjetroelektrana 7 Apr 2010 - balkans Turski tarifni sustav 6 Apr 2010 - seebiz EPCG sa NTE formira preduzeće Zeta energy 6 Apr 2010 - biznis VELIKIM ULAGANJIMA PROTIV SVE VEĆEG UVOZA STRUJE 6 Apr 2010 - energetika Za dvije godine odluka o gradnji hrvatske NE
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 2591 do 2597 od ukupno 4041 vesti Balkan 
|
6 Apr 2010 - biznis - VELIKIM ULAGANJIMA PROTIV SVE VEĆEG UVOZA STRUJE Vlada Hrvatske odredila prioritetne elektroenergetske investicije. Postupnom gradnjom elektrana smanjit će se porasla ovisnost Hrvatske o uvozu struje te osigurati dugoročno dovoljno domaćih izvora za sve veću potrošnju i budući razvoj. Utvrđivanjem liste prioriteta za gradnju 10 novih elektrana i drugih važnih elektroenergetskih objekata predviđenih Strategijom energetskog razvitka Hrvatske do 2020. godine, Vlada je, svjesna toga da su energetska sigurnost i neovisnost važne za gospodarski oporavak Hrvatske, na svojoj posljednjoj sjednici odlučila jednim potezom potaknuti rješavanje dva velika problema, piše Vjesnik. Postupnom gradnjom nužnih brojnih elektrana smanjit će se posljednjih godina zbog premalih ulaganja u takve objekte dosta porasla ovisnost Hrvatske o uvozu struje (već je uvozimo 30 do 35 posto) te osigurati dugoročno dovoljno domaćih izvora za sve veću potrošnju i budući razvoj. Istodobno, poticanjem velikih infrastrukturnih ulaganja i otvaranjem novih radnih mjesta dat će se snažan zamah izvlačenju hrvatskoga gospodarstva iz recesije. Posljednjih su godina, naime, prije svega zbog financijskih problema dobrim dijelom uzrokovanih nerealnim cijenama električne i toplinske energije te onih s osiguravanjem lokacija za takve objekte, znatno smanjena ulaganja Hrvatske elektroprivrede u sve nove objekte pa tako i u elektrane. Sagrađen je samo treći blok zagrebačke termoelektrane-toplane snage 100 megavata koji kao gorivo koristi plin, a pri kraju je gradnja hidroelektrane Lešće na Dobri snage 42 megavata, prve hidroelektrane sagrađene u samostalnoj Hrvatskoj. Nakon duljeg investicijskog zastoja, tek je nedavno počela i gradnja trećeg plinskog bloka velike termoelektrane Sisak snage 250 megavata, trenutačno najvećeg HEP-ova investicijskog projekta, čija se vrijednost procjenjuje na oko 205 milijuna eura. No, pitanje je kada bi i on krenuo da najveći dio ulaganja (veliki kotao te plinska i parna turbina s generatorima i druga oprema vrijedna 177 milijuna dolara) nije financirani klirinškim dugom bivšeg SSSR-a prema bivšoj SFRJ, što je raspadom obiju zemalja pretvoreno u dug Ruske Federacije prema Hrvatskoj. Međutim, ta tri ulaganja u proizvodne objekte ni približno nisu dovoljna jer se potrošnja struje stalno i brzo povećava. Osim toga, u nadolazećim će godinama više HEP-ovih velikih elektrana zbog dotrajalosti i niske učinkovitosti završiti radni vijek. Već do 2016. očekuje se izlazak iz pogona starih elektroenergetskih objekata čija je ukupna instalirana snaga veća od 600 megavata, a do 2020. čak 1100 megavata, što je polovica ukupne snage hrvatskih termoelektrana. Stoga ne čudi kako i domaći i strani stručnjaci upozoravaju da bi trebalo ubrzati provedbu planiranih velikih energetskih projekata pa tako i gradnju novih elektrana. Peter Thomson, direktor za održivi razvoj Svjetske banke, procijenio je da bi u istočnoj Europi potražnja za električnom energijom do 2030. mogla porasti čak za 90 posto! Cijela regija istočne Europe i središnje Azije suočit će se s energetskim škripcem i pretvoriti se u uvoznika energije ako se u sljedećih 20 godina ne uloži više od čak 3000 milijardi dolara, upozoravaju u Svjetskoj banci. Zato je Vladina lista prioriteta shvaćena kao dobrodošla najava ubrzavanja gradnje nužnih elektroenergetskih objekata, prije svega elektrana. Prioritet će imati već započeta gradnja trećeg bloka plinske termoelektrane Sisak te treći blok termoelektrane Plomin na ugljen snage 500 megavata, četiri manje hidroelektrane na Savi na području Zagreba (Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje) ukupne snage 120 megavata te hidroelektrana Ombla kod Dubrovnika snage 68 megavata, Kosinj u Lici od 20 megavata te Molve 1 i 2 u zapadnoj Slavoniji ukupne snage oko 110 megavata. Te nove velike elektrane i ostali prioritetni elektroenergetski objekti omogućit će stabilnost elektroenergetskog sustava te priključivanje na sustav više novih obnovljivih izvora energije jer se sada mogu priključiti takvi izvori ukupne snage do 400 megavata, ističe ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač. Tu je važno reći da će planirane hidroelektrane omogućiti priključivanje u elektroenergetski sustav i svih novih vjetroelektrana za čiju gradnju postoji veliki interes. Naime, energetska politika EU-a predviđa da sve sadašnje i buduće članice, pa tako i Hrvatsku, da do 2020. najmanje 20 posto energije proizvode iz obnovljivih izvora. Osim toga, hidroelektrane na Savi važne su i za uređenje vodotoka Save, dok je HE Ombla bitna i radi osiguranja opskrbe dubrovačkog područja pitkom vodom. Termoelektrana Plomin 3 na ugljen bi trebala zamijeniti postojeću TE Plomin 1, a taj će objekt, prema Popijačevim riječima, imati veću snagu i bit će u budućnosti među najznačajnijim objektima jer će 2016. davati 15 posto ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj. Očekujemo da će hrvatske elektroenergetske i građevinske tvrtke participirati u tim projektima, kaže ministar Popijač i ističe da hrvatsko gospodarstvo može obaviti sve projektima predviđene radove i proizvesti velik dio opreme za te objekte. Osim toga, samo projekt gradnje četiriju hidroelektrana na Savi otvorio bi 100 novih radnih mjesta. Objašnjava da HEP, nakon Vladina zaključka, izraditi akcijski plan gradnje, a njime će se utvrditi detaljniji rokovi gradnje i način financiranja. Hrvatska to neće moći izgraditi samostalno jer je riječ o velikim ulaganjima pa ćemo morati tražiti strateške partnere, ali već ima zainteresiranih, kažu u Vladi Hrvatske. Međutim, stručnjaci napominju da će biti nužno povisiti cijene električne i toplinske energije kako bi financijski prilično onemoćali HEP osigurao novac za svoj dio ulaganja te da bi se osigurala odgovarajuća isplativost takvih investicija za strane investitore. Kraj dubrovačkim problemima Prioritetne elektroenergetske građevine su i neki objekti za prijenos električne energije. Riječ je o programu »Dubrovnik« (s trafostanicama Plat i Srđ) čijom bi gradnjom trebali prestati česti problemi u opskrbi dubrovačkog područja strujom, zatim novom sustavu vođenja elektroenergetskog sustava, drugoj etapi programa Rijeka, dalekovodu Vinodol-Meline i zamjeni vodova na drvenim stupovima na području Zagreba (Rakitje-Botinec i Samobor-Rakitje). Uz nedostatak novca, jedan od najvećih problema u gradnji novih elektrana bile su poteškoće s osiguravanjem lokacija zbog protivljenja javnosti njihovoj gradnji. »Već smo počeli izradu studija utjecaja na okoliš za objekte koji su već dugo bili u Vladinu programu i sigurno da će se to moći ostvarivati i putem prostornih planova u kojima su ti objekti već zacrtani. Mislim da moramo hitno krenuti. Kao što smo radili na plinofikaciji, tako trebamo napraviti sve da i elektroenergetski sustav bude u redu«, kaže ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić. Budući da se javnost, osim nuklearkama, najviše protivi gradnji termoelektrana na ugljen, a Hrvatska planira stari prvi blok TE Plomin zamijeniti novim i većim, za što je velik dio priprema već dovršen, ministrica ističe kako moderna tehnologija omogućava da se ispuštanje otpadnih plinova svede na najmanju mjeru. |
VESTI SRBIJA SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti BALKAN :
9 Nov 2026 vijesti |
