elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

29 Jan 2007 - blic
Država rešava energetska dugovanja

29 Jan 2007 - danas
Monopolistima ne odgovara izgradnja

27 Jan 2007 - vnovosti
Nuklearke oko Srbije

26 Jan 2007 - b92
Sporazum o obnovljivoj energiji

25 Jan 2007 - tanjug
Donacija Spanije

24 Jan 2007 - gjavnosti
EPS ove zime izgubio dvadesetak milionaE

23 Jan 2007 - beta
Dobit od 15 milijardi dinara

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 5496 do 5502 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


27 Jan 2007 - vnovosti - Nuklearke oko Srbije

GOTOVO sve zemlje na Balkanu planiraju gradnju novih, velikih elektrana. Rumunija, Bugarska, Slovenija, a verovatno i Hrvatska, najavile su ulaganja u nuklearke, a Srbija, sudeći prema nedavno usvojenoj Strategiji energetskog razvoja, ima nameru da do 2015. sagradi novu termoelektranu na kopovima "Kolubare". Nova srpska termoelektrana imala bi kapacitet od oko 700 megavata i, uz sadašnje elektrane, pomogla bi da se zadovolji domaća potrošnja. Srbiji, međutim, već sada, zbog rastuće godišnje potrošnje od oko 4,5 odsto, nedostaje oko 450 megavata, i zato je prisiljena da uvozi struju u zimskom periodu, cak i kada temperature nisu u proseku niže od pet stepeni Celzijusa.
GAS JE SPAS
VEĆINA domaćih strucnjaka procenjuje da će deficit od 700 megavata nastati i pre 2010. godine, i upozorava da će Srbija, ne bude li hitno pocela gradnju novog kapaciteta, postati veliki uvoznik kilovata, mnogo pre nego što se ocekuje. Ova brzina, tvrde eksperti na beogradskom Elektrotehnickom fakultetu, neophodna je jer je za gradnju termoelektrane, pod odlicnim uslovima, potrebno pet godina. Moguć preokret u ovakvoj situaciji mogao bi da donese ruski "Plavi potok", magistralni gasovod kojim bi se, preko Srije, snabdevala centralna i zapadna Evropa. Prvi nagoveštaj podizanja elektrana na gas dao je u aprilu 2005. americki milioner turskog porekla Šarik Tara. On je boraveći najpre u Nišu, odakle, kako je rekao, vuce korene, a potom i u Beogradu, obznanio želju da investira milijardu dolara u podizanje nekoliko elektrana na gas, i to nadomak Niša, Kragujevca i Novog Sada. Pocetkom prošle godine u Novom Sadu je obelodanjeno da bi u tom gradu uskoro mogla da se izgradi džinovska termoelektrana - toplana na gas, snage 900 megavata. Investitor, jedna švajcarsko-ruska grupacija, u te svrhe zakupila je i lokaciju i dobila podršku lokalnih vlasti. I dalje se nagađa ko su investitori, a najviše je onih koji veruju da oni imaju jak uticaj u "Gaspromu". Inicijativa, kako vreme odmice, ne izgleda nerealno, jer je nedavno između Vlade Srbije i "Gasproma" predugovorena gradnja magistralniog gasovoda, dugog 400 kilometara, od naše granice sa Bugarskom, preko Niša i Novog Sada, do granice sa Hrvatskom.
SVAKOM PO VOLjI
OSNOVNI problem Srbije, kad je u pitanju izgradnja elektrana, jeste novac, jer od cene struje po kojoj se ona prodaje domaćim piotrošacima (trenutno je 3,80 evra po kilovat-casu)jedva može da se održava EPS, pa za investiranje ne ostaje ni jedan evro. Zakonske mogućnosti za ulaganja stranaca su stvorene, ali oni, kako su nam potvrdili u Ministarstvu energetike, traže, kao osnovni uslov za investiranje, da cena struje i kod nas dostigne minimalni ekonomski nivo, a on je trenutno u regionu 5,8 evrocenti. Jedino što je zasad izvesno jeste da gradnje nuklearki u narednim godinama u Srbiji neće biti. Na snazi je odavno moratorijum za tu vrstu investicija. Njega bi, ako se promeni društvena klima, najpre morala da opozove Narodna skupština. Koliko će tome doprineti najave gradnje nuklearnih elektrana u susednim zemaljama, teško je proceniti. Nagoveštaji u Komitetu za energetiku EU potvrđuju da će potražnja za elektricnom energijom biti sve veća, i da se zato moraju graditi novi proizvodni kapaciteti. Svakoj clanici prepušteno je na volju da odluci da li će to biti termo, hidro, gasne ili nuklearne elektrane. Nisu optimisticke procene ni kada je u pitanju Balkan, pa su odnedavno i zemlje jugoistocne Evrope pocele užurbano da planiraju nove izvore struje.
BUGARSKA
ZBOG nepouzdanosti i opasnosti od zracenja, Bugarska je pod pritiskom EU morala da ugasi dva reaktora u nuklearki "Kozloduj", snage 880 megavata koji su proizvodila 40 odsto struje u toj zemlji. Ova zemlja ubrzava gradnju nuklearke "Belene", 250 kilometara severoistocno od Sofije. Ona će imati dva reaktora od po 1.000 megavata: prvi bi trebalo da pocne da radi 2011, a drugi 2013. godine.
RUMUNIJA
OVA zemlja će udvostruciti proizvodnju struje u svojoj nuklearki "Cerne vode" na ušću Dunava u Crno more, puštajući u julu ove godine u pogon novi reaktor od 760 megavata. Rumunska vlada nedavno je najavila da planira gradnju još dva reaktora u "Cernim vodama".
SLOVENIJA
VLADA Slovenije u decembru je ozvanicila nameru da u nuklearki "Krško" napravi novi blok snage 1.000 megavata. Gradnja bi pocela 2013, a završila bi se za cetiri godine.
HRVATSKA
I IZ Hrvatske, od prošlog leta, stižu namere da se uskoro gradi nuklearka. Kao lokacije pominju se Jadran ili Dunav. O mestu gde bi se podigao reaktor zasad se oštro polemiše i u Saboru, ali i u najširoj javnosti.
GRCKA
U OVOJ zemlji, koja je povremeno veliki uvoznik elektricne energije, uglavnom razrađuju planove gradnje malih hidrocentrala.
ALBANIJA, MAKEDONIJA, CRNA GORA
U ALBANIJI, Makedoniji i Crnoj Gori, kojima najviše nedostaje struje, zasad nema preciznijih planova za gradnju novih termo i hidroelektrana, a nuklearke niko ne pominje. Ambiciju da grade termoelektranu "Kosovo C", snage 2.100 megavata na ugljem bogatim kopovima u toj pokrajini, imaju jedna americka i više nemackih, ceških i italijanskih kompanija.