elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

30 Maj 2007 - politika
Zahtev za odlaganje novog tarifnog siste

30 Maj 2007 - dnevnik
Većinski paket NIS-a i EPS-a nije u igri

25 Maj 2007 - blic
Aparati rasipnici struje

24 Maj 2007 - danas
Najprofitabilniji energetski projekat u

23 Maj 2007 - b92
Cez: Partnerstvo, a ne konkurencija

23 Maj 2007 - tanjug
Obnova "Đerdapa 1" od juna 2008.

22 Maj 2007 - danas
Odluka o izgradnji ili nestašica struje

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 5349 do 5355 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


30 Maj 2007 - dnevnik - Većinski paket NIS-a i EPS-a nije u igri

Vlada Srbije će do avgusta utvrditi strategiju privatizacije javnih preduzeća, s tim što će se sigurno ići na prodaju 25 odsto kapitala NIS-a uz mogućnost povećanja ucešća u vlasništvu kroz eventualnu dokapitalizaciju, jer je takav predlog usvojila prethodna vlada i to je deo koalicionog sporazuma, a o detaljima ćemo se dogovoriti, izjavio je juce srpski vicepremijer Božidar Đelić. On je posle okruglog stola na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju, precizirao da prodaja većinskog paketa kapitala NIS-a, EPS-a i Telekoma uopšte „nije u igri“. Srbija mora da nađe oslonac za ubrzanje svog privrednog razvoja, a nema prirodne resurse, kao što su gas, nafta i metali i zato su javna preduzeća jedini nacin na koji možemo obezbediti dodatna sredstva za privredni razvoj, kazao je Đelić ocenjujući da bi bilo krajnje naivno i suprotno državnim interesima da se krene „grlom u jagode“ i ishitreno proda većinski deo kapitala NIS-a, EPS-a i Telekoma. On je istakao da po nekim procenama NIS sada vredi između dve i cetiri milijarde dolara, dok MOL na berzi vredi 12 milijardi, a OMV 25 milijardi dolara. Ne kažem da će jednog dana NIS da dostigne tu vrednost, ali će ona sigurno porasti ako se bude privatizovao u tranšama, porucio je Đelić. I ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić je potvrdio da u novoj vladi postoji konsenzus da se privatizuju NIS i JAT i ostalo je da se donese odluka o dinamici i metodu privatizacije. On je, takođe, naglasio da će se najpre prodati 25 odsto kapitala NIS-a, uz mogućnost dokapitalizacije, što je bio i predlog jedne od najvećih investicionih banaka na svetu „Meril Linc“, privatizacionog savetnika prethodne vlade. Uz podsećanje da trenutno privatizacija javnih preduzeća nije regulisana zakonom, Dinkić je najavio da će Vlada verovatno umesto jednog predložiti niz posebnih zakona za privatizaciju svakog javnog preduzeća od državnog znacaja, kao što su NIS, EPS ili Telekom. NJima će se utvrditi i model privatizacije i nacin raspodele sredstava, kazao je Dinkić, uz opasku da će veliku pažnju posvetiti i restrukturiranju državnih preduzeća dok ne budu privatizovana. Na pitanje kada se mogu ocekivati prve inicijalne javne ponude, Đelić je kazao da će se to sigurno uraditi u prvoj polovini mandata ove vlade, s tim što će prvi na red doći NIS, a onda ostala javna preduzeća. To će biti impuls za razvoj naše berze, jer ona „ispašta“ zato što nema ni jedno veliko javno preduzeće, kao što je INA na Zagrebackoj ili MOL na Budimpeštanskoj berzi, rekao je Đelić. Na pitanje „Dnevnika“ da li građani mogu da racunaju na akcije tih velikih, atraktivnih sistema, on je rekao da će to biti važan elemenat stabilizacije tržišta kapitala, ali i društva u celini, jer će omogućiti građanima da dođu do najkvalitetnijih akcija u našim najstabilnijim preduzećima. Dinkić je istakao da će mu jedan od prioriteta biti da okonca privatizaciju društvenih firmi, s tim što je izvesno da taj posao neće moći da se okonca do kraja ove godine, kako je zakonom regulisano. Zato će rok za to morati da se produži, a za koliko znaće se za mesec dana, kazao je on i naglasio da će se u međuvremenu ubrzati stecajevi preduzeća, koja nemaju perspektivu. Dinkić je rekao i da privatizacija ni u jednoj zemlji nije doprinela otvaranju novih radnih mesta i da će zato Vlada morati da podstakne razvoj malih i srednjih preduzeća i priliv stranih investicija od bar 3,5 milijarde dolara godišnje. Ove godine to nije moguće, ali već od sledeće nema nikakvog opravdanja, porucio je on.