ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
30 Maj 2007 - politika Zahtev za odlaganje novog tarifnog siste 30 Maj 2007 - dnevnik Većinski paket NIS-a i EPS-a nije u igri 25 Maj 2007 - blic Aparati rasipnici struje 24 Maj 2007 - danas Najprofitabilniji energetski projekat u 23 Maj 2007 - b92 Cez: Partnerstvo, a ne konkurencija 23 Maj 2007 - tanjug Obnova "Đerdapa 1" od juna 2008. 22 Maj 2007 - danas Odluka o izgradnji ili nestašica struje
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 5349 do 5355 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
23 Maj 2007 - b92 - Cez: Partnerstvo, a ne konkurencija Do sada nije postojao ni jedan projekat u Srbiji u proizvodnji i distribuciji elektricne energije koji bi omogućio CEZ-u da uđe na ovo tržište. Zato sa nestrpljenjem ocekujemo pocetak tendera za završetak Kolubare B Proces tranzicije energetskog sektora u Srbiji je već poceo. Nova organizaciona šema EPS-a, kao i uvođenje nezavisnog regulatora, pokazuju da su već nacinjeni prvi koraci u skladu sa najnovijim evropskim trendovima. Međutim, ono što predstavlja problem i što je dosta usporilo tranziciju u Srbiji, je nedostatak politicke odlucnosti u vezi sa završetkom organizacione transformacije EPS-a, sa dovođenjem strateškog partnera i stvaranjem mehanizma za formiranje cene elektricne energije prema tržišnim uslovima. Te stvari su do sada mogle biti završene i ovo odlaganje ima negativan uticaj na razvoj cele ekonomije u Srbiji. Ovako je Aleksandar Obradović, direktor ceške kompanije CEZ za Srbiju, odgovorio na pitanje Biznis magazina o tome zašto je u svim zemljama u regionu energetski sektor već transformisan, dok je u Srbiji otvaranje tog procesa još u najavama, a bez jasnog stava šta, kako i u kom obimu pustiti na tržište. O tome koliko to odlaganje slabi poziciju Srbije i kakvi su planovi CEZ-a u Srbiji, Aleksandar Obradović, u intervjuu za naš magazin, kaže da je strateški cilj CEZ - a da ucestvuje u razvoju energetskog sektora u Srbiji. Tri su veoma važna razloga da Srbija za CEZ Grupu bude prioritet. Najpre, ocekujemo rast potrošnje elektricne energije u Srbiji kao posledicu ubrzanog ekonomskog razvoja. Drugo, Srbija raspolaže prirodnim resursima koji su neophodni za proizvodnju elektricne energije (ugalj, hidro-potencijal, obnovljivi izvori energije, itd.). Najzad, ulaganjem u Srbiju, CEZ bi bio mnogo bliži ispunjenju svoje poslovne vizije da postane dominantna energetska kompanija u jugoistocnoj Evropi. Imajući ovo u vidu, Kolubara B je veoma konkretan projekat o kome se dosta piše u medijima, i mi smo za njega veoma zainteresovani. Naravno, ocekujemo i da će nova vlada u Srbiji konkretizovati još zanimljivih projekata, koje smo spremni da realizujemo. Kakva su Vaša dosadašnja iskustva u komunikaciji sa EPS-om? Da li je tacno da postoji bojazan od ulaska takvog džina kakav je CEZ? Prema svim dosadašnjim informacijama, projekat završetka Kolubare B bi trebalo da bude zasnovan na partnerstvu između EPS-a i inostranog strateškog ulagaca, ali ne na konkurentskoj osnovi. Zbog toga bi i naš pristup EPS-u bio partnerski i ne verujem da postoji ikakva bojazan u EPS-u u vezi sa našim potencijalnim ulaskom u taj ili bilo u koji drugi projekat koji bi bio rezultat saradnje EPS-a i CEZ-a. CEZ se već pozicionirao u regionu. Međutim, pogled na mapu jugoistocne Evrope govori da je Srbija jedino podrucje gde CEZ još uvek nema udela u proizvodnji i distribuciji struje? To definitivno nije posledica naše nezainteresovanosti za Srbiju, ali jeste posledica cinjenice da do sada nije postojao ni jedan projekat u Srbiji u oblasti proizvodnje i distribucije elektricne energije koji bi omogućio CEZ-u da uđe na ovdašnje tržište. Zato sa nestrpljenjem ocekujemo pocetak tendera za završetak Kolubare B. Može li se kašnjenje EPS-a u privatizaciji pretvoriti u prednost, odnosno da se izbegnu greške koje se prave privatizacijom na brzinu? Pored EPS-a, postoje i druge energetske firme koje su ostale neprivatizovane u regionu (BiH, Hrvatska, Slovenija...). Ali, prednost na tržištu se ne ostvaruje cinjenicom da neka firma nije privatizovana, već poslovnim rezultatima, konkretno, profitom koji firma ostvaruje i koji joj omogućava dalje investicije i ekspanziju. Uzimajući u obzir prethodno navedene politicke faktore, mislim da će EPS imati dosta problema da ostvari poslovne rezultate koji su uporedivi sa firmama slicne velicine u Evropi. CEZ je i u ovom smislu izuzetno pozitivan primer i partner koji može da prenese pozitivna iskustva. Naime, i pored toga što je u državnom vlasništvu, CEZ je jedna od najprofitabilnijih i najmanje zaduženih kompanija u celoj Evropi. CEZ je kroz tranziciju prošao tako što je, po velicini, izrastao u drugu energetsku kompaniju Evrope. Pri tome, CEZ je ostao državna kompanija u kojoj država Ceška ima vlasnicki udeo od 60 procenata? Mislim da iza uspeha CEZ-a kao državne kompanije stoji politicka odlucnost ceške vlade, koja je omogućila našoj firmi da posluje po tržišnim uslovima. To znaci da je, sa jedne strane, otvorila tržište energetike u Ceškoj za strane konkurente, poštujući sva tržišna pravila koja važe u Evropskoj uniji, i na taj nacin naterala CEZ da pod takvim uslovima „ocelici“. Sa druge strane, omogućila je CEZ-u da ima veoma sposoban i motivisan menadžment, koji je vođen cisto poslovnim rezultatima i kome je omogućeno da formira tržišnu cenu elektricne energije i slobodno upravlja svim resursima firme, bez politickog mešanja. To je direktno uticalo da vrednost naših akcija na berzi poraste preko 780 odsto u poslednjih nekoliko godina. Da li bi EPS trebalo da sledi CEZ-ov model privatizacije, ili je rec o drugim okolnostima pod kojima se CEZ širio na region srednje i istocne Evrope? Trenutna pozicija kompanija CEZ i EPS veoma se razlikuju, pa nije umesno praviti poređenje, ali smo mi voljni da prenesemo svoja iskustva. Naime, EPS-u je i dan danas za važne poslovne korake, kao što su cena elektricne energije, radikalnija promena broja zaposlenih ili neka veća investicija, potrebna saglasnost Vlade. Sa druge strane, CEZ već posluje po tržišnim uslovima koji i diktiraju poslovne poteze. Da bi neka firma mogla da se širi i izvan granica države u kojoj posluje, mora prvo da ostvari dovoljno profita kojim bi mogla da finansira tu ekspanziju. CEZ je taj profit imao i dalje ga ima i prirodna je potreba kapitala da se širi, kada su sve investicione prilike u datoj zemlji iscrpljene. To je zakon ekonomije koji važi i za našu kompaniju koja je u državnom vlasništvu i koja ne predstavlja model kopiran iz neke specificne zemlje. EPS taj kapital trenutno nema i, kako vreme prolazi, EPS-u će biti sve teže da nađe investicione prilike u inostranstvu, jer postoji velika konkurencija ulagaca u regionu, posebno u oblasti energetike. Dakle, EPS bi u tome trebalo da sledi model CEZ-a: prvo odgovarajuća stopa profita u Srbiji, pa tek onda ekspanzija u regionu. Profit CEZ-a je prošle godine iznosio milijardu dolara. Kakvi su planovi za ovu godinu? Glavni planovi CEZ-a vezani su za dalju ekspanziju u regionu. Pre svega to je projekat obnove rudnika i termoelektrane Gacko u Republici Srpskoj, kao i izgradnja nove termoelektrane Gacko II snage 600-700 MW. Cela investicija je procenjena na 1,4 milijarde eura i predstavlja najveću investiciju u inostranstvu za CEZ grupu, ali i najveće strano ulaganje u Republici Srpskoj. Pored ovog projekta, posvećuje se pažnja i novim prilikama za investicije u Srbiji, Turskoj, Rusiji, Ukrajini. Skica za potret Kako izgleda profesionalna biografija Aleksandra Obradovića i otkud Vi u CEZ-u? Rođeni sam u Beograđanin, a po završetku srednje škole, poceo sam studije ekonomije i biznisa u Pragu, na privatnom univerzitetu The Anglo-American College. Potom je usledila prva magistratura u Ceškoj (Czech Management Center) i druga - u Americi, na Univerzitetu u Picburgu. Karijeru sam poceo u nemackoj izdavackoj kući “Jurg Marquard Publishing” u Pragu, a nastavio je u praškom odeljenju francuske konsultantske firme “ATOZ Marketing Services”” . Rad u najstarijoj americkoj kompaniji za strateški konsalting “Arthur D. Little” vodio me je po raznim državama u regionu i svetu (Nemacka, Italija, Portugalija, Švajcarska, Brazil...) i doveo do pozicije regionalnog direktora te kompanije za Cešku, Slovacku, Srbiju i Crnu Goru. Iz Praga sam prešao u Pariz, gde sam nastavio karijeru kao menadžer strategije za istocnu Evropu i centralnu Aziju u firmi “Lafarge”, jednoj od najvećih proizvodjaca cementa na svetu. Na kraju, posao me je iz Pariza ipak vratio u moj rodni Beograd, gde sam postao direktor CEZ-a za Srbiju. U dosadšnjoj karijeri bio sam vezan kako za Srbiju tako i za Cešku i veoma sam srećan što sam, svojom sadašnjom pozicijom, još više ucvrstio odnos sa te dve, meni veoma drage, zemlje. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |