elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

20 Sep 2007 - ekapija
Energoinvestu dodijeljeno Posebno prizna

19 Sep 2007 - vnovosti
Kilovati iz vetra

18 Sep 2007 - beta
CEZ želi u partnerstvo sa EPS-om

18 Sep 2007 - vnovosti
Pomerili Kolubaru

17 Sep 2007 - kWh
Energetske reforme u prvom planu

17 Sep 2007 - kWh
RHE radi da se narod hladi

15 Sep 2007 - vnovosti
Skupa struja san

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 5216 do 5222 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


18 Sep 2007 - vnovosti - Pomerili Kolubaru

RUDARSKI basen „Kolubara“ ne samo što nema premca u proizvodnji uglja u Srbiji i na Balkanu, već je uspeo ono cime se u Evropi ne može niko pohvaliti: da bi došli do novih naslaga lignita, cak su - pomerili reku Kolubaru! Od sutra, ova reka teći će delom novim, oko pet kilometara dugim, tokom. Ova investicija koštala je „Kolubaru“ i EPS oko 10 miliona evra. „Kolubara“ već drugi put u svojoj istoriji uspeva da izmesti deo ove reke koja se našla na putu „glodarima“ koji danonoćno otkopavaju „crno zlato“. Ucinjeno je to i sredinom sedamdesetih godina prošlog veka, da bi se omogućila eksploatacija uglja sa kopa „Tamnava - Istocno polje“. Sve je, ovoga puta, urađeno uz pomoć domaće pameti: projekat je uradio Institut „Jaroslav Cerni“, glavninu radova obavila je „Kolubara“, korito reke i izradu nasipa uradila „Hidrotehnika - Hidroenergetika“ a.d. iz Beograda sa podizvođacima. - Reka Kolubara donjim tokom deli basen na dva dela, istocni i zapadni. U istocnom delu su bivši kop „Polje A“, zatim „Polje B“ i najveći, „Polje D“, kao i „Polje E“. U zapadnom su sadašnji kopovi „Tamnava - Istocno polje“ i „Tamnava - Zapadno polje“, kao i budući, „Radljevo“ i „Južno polje“ - kaže Vladan Radovanović, tehnicki direktor „Površinskih kopova“. - Pošto je završena eksploatacija kopa „Tamnava - Istocno polje“, otvaramo novi, „Južno polje“, koji ima rezerve oko 30 miliona tona kvalitetnog uglja. Da bismo to ucinili, morali smo da izmestimo deo korita reke Kolubare. Prema projektu Svetomira Prokića iz Instituta „Jaroslav Cerni“, ovo je prakticno prvi put u Evropi da se korito reke premešta preko rastresitog, veštacki stvorenog zemljišta - naslaga jalovine sa površinskog kopa „Tamnava - Istocno polje“. Korito reke obloženo je 1,2 metra debelim slojem gline i svega milimetar tankom specijalnom geomembranom, da rastresito tle ne bi propuštalo vodu. Obale su obložene kamenom. - Izrađena je i specijalna kaskada, kojom će tok reke biti tri puta sporiji nego što je u njenom prirodnom koritu. Sutra ćemo Kolubaru pustiti kroz novo korito, a deo starog toka će biti zatvoren - kaže Radovanović. - Godinu dana, koliko traje probni rad ovog jedinstvenog građevinskog poduhvata, strucnjaci će pratiti šta se dešava sa novim tokom reke i tek onda će, ako sve bude u redu, novi površinski kop „Južno polje“ poceti sa radom. Dosadašnje provere, uz strucni nadzor CIP, ukazuju da je posao obavljen besprekorno i da će Kolubara bez problema teći svojim novim tokom.
EKOLOŠKO REŠENjE
U EVROPI je, prema našim saznanjima, premešteno još samo korito reke Indn u bivšoj Istocnoj Nemackoj. Međutim, to je reka sa 10 puta manje vode u odnosu na Kolubaru i primenjeno je sasvim drugo rešenje, meandrima je produžen i usporen tok - kaže Radovanović. - Kod Termoelektrane u Velikim Crljenima na novom toku biće protocno jezero, koje će biti turisticki veoma atraktivno. Iz starog korita biće izlovljena sva riba i premeštena u novi tok. Apsolutno smo poštovali sve ekološke norme.
KILOVATI
PRI dotoku vode od oko 5.000 kubnih metara u sekundi, dvostruko većim od prošlonedeljnog, agregati HE „Đerdap jedan“ dnevno proizvode 15 miliona kilovat-sati elektricne energije. Od pocetka meseca, na ovoj elektrani proizvedeno je ukupno 103 miliona kilovat-sati struje, odnosno 92 odsto planiranih kolicina. Druga đerdapska elektrana trenutno proizvodi oko 4,5 miliona kilovat-sati struje dnevno, odnosno 15 odsto preko plana.