elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

23 Okt 2007 - rts
OBJAVLJENA RANG LISTA NAJUSPEŠNIJIH SRPS

23 Okt 2007 - gjavnosti
EPS pretvoriti u akcionarsko društvo

23 Okt 2007 - beta
U Kolubarskom basenu iskopano 20,9 milio

23 Okt 2007 -
"General Electric" zainteresovan za TETO

22 Okt 2007 - eps
Potrošnja povećana – EPS spreman za zimu

19 Okt 2007 - gjavnosti
Papreno dogrevanje na klime i grejalice

19 Okt 2007 - danas
EPS: Potrošnja premašila 111 miliona kil

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 5181 do 5187 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


19 Okt 2007 - gjavnosti - Papreno dogrevanje na klime i grejalice

Za racionalno potrošenih 450 kilovata, što podrazumeva istu kolicinu jeftine i skupe struje, mesecni racun će biti oko 1.600 dinara. Ako domaćinstvo „izgori“ po 300 kilovata niže i više tarife mesecno, platiće oko 2.200 dinara BEOGRAD - Građani koji se ovih hladnih dana greju na elektricnu energiju, ali i oni koji se dogrevaju pomoću klima-uređaja ili raznih grejalica, trebalo bi da znaju da će im prvi sledeći racuni biti papreni, jer će pokazati pravi efekat poskupljenja struje od 15. maja za oko 15 odsto. Mesecna zaduženja potrošaca koji se greju na TA peći ili na kotlove na struju biće veći u proseku od 200 do 400 dinara. S obzirom na to da razne grejalice ili klima-uređaji troše više struje od klasicnih TA peći, domaćinstva koja se ovako dogrevaju moraće za mesecni racun da ocekuju još veće zaduženje. Da je dogrevanje pocelo govore i podaci Elektroprivrede Srbije, cija je prosecna dnevna potrošnja zbog zahlađenja krajem prošle nedelje sa oko 95-96 miliona kilovat-sati povećana na oko 106 miliona. Pocetkom ove nedelje premašeno je 111 miliona, što je najviše ove jeseni. U EPS-u kažu da je potrošnja porasla jer toplane nisu pocele da rade pa se struja koristi za grejanje. - Kao i uvek na pocetku grejne sezone toplane imaju problema, a u nekoliko gradova uopšte i ne rade, pa je najsigurnija struja. Da je ovakvo grejanje zastupljeno i u firmama, govori podatak da se opterećenje sistema u osam sati ujutru, kada pocinje radno vreme za većinu zaposlenih, naglo povećava za oko 800 megavata, i radnim danima traje sve do podneva. Za grejanje na struju opredeljuju se i oni koji su pripremili cvrst ogrev za zimu, ali ga cuvaju dok mraz dobro ne stegne. Tako se struja, kao najkomforniji i najjeftiniji izvor toplote, neracionalno koristi i pre zime nepotrebno troše veće rezerve uglja i vode u akumulacijama, koje još nisu obnovljene od letošnje suše - upozoravaju u Elektroprivredi. Potrošaci koje spominje EPS delom nemaju drugo rešenje, pa se ovako snalaze ili se ponašaju nedomaćinski, ali bi trebalo da znaju kakvi će im racuni stići. Za racionalno potrošenih 450 kilovata, što podrazumeva istu kolicinu jeftine i skupe struje, mesecni racun će biti oko 1.600 dinara. Ako domaćinstvo „izgori“ po 300 kilovata niže i više tarife, mesecno zaduženje iznosiće oko 2.200 dinara. Za utrošenih 580 kilovata jeftine i 320 kilovata skupe mesecni racun će dostići 2.800 dinara. Ukoliko potrošac ne vodi racuna o skupljoj i jeftinijoj struji racuni mogu biti veći od 400 do više od 1.500 dinara mesecno. Najcešći nacin grejanja na struju je TA peć, a racionalnom upotrebom njen udeo u ukupnoj potrošnji domaćinstva može se smanjiti na 60 odsto. Klima-uređaji, takozvani „split“ sistemi, za jedan sat korišćenja potroše od jednog do tri kilovata na sat, dok oni složeniji troše i do deset kilovata, pa potrošaci lako mogu da izracunaju koliko će ih ovo koštati. Dok kod TA peći može da se uštedi ako se „pune“ na jeftinoj tarifi, kod „klima“, kalorifera, kvarcnih i drugih grejalica uštede nisu moguće. I kotlovi na struju se koriste u domaćinstvima, a sa samo tri sata dnevnog korišćenja, kotao snage 16 kilovata mesecno potroši oko 1.450 kilovata. Zaduženje za ovakvo grejanje je, u zavisnosti od jeftine i skupe struje, od 3.800 do 6.400 dinara. Na maloj potrošnji od oko 300 kilovata razlika u racunima između štediša i onih drugih je 20 odsto, a kod potrošaca sa 1.200 kilovata i više razlika je veća od 40 odsto.