ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
15 Nov 2007 - blic Štedljivo rešenje, struja i grejanje za 15 Nov 2007 - tanjug Dragin: Nema potrebe za NE u Srbiji 14 Nov 2007 - politika EPS traži poskupljenje 14 Nov 2007 - danas Za otvaranje kopova potrebno 700 miliona 13 Nov 2007 - vnovosti Nuklearka na listiću 12 Nov 2007 - vnovosti ATOMI DELE SRBIJU 12 Nov 2007 - gjavnosti Brojila na banderi sprecavaju krađu
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 5153 do 5159 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
13 Nov 2007 - vnovosti - Nuklearka na listiću DA li će se u Srbiji graditi nuklearne elektrane odlucivaće građani na referendumu, i to u slucaju ukoliko država bude planirala gradnju ovakvih postrojenja - stav je Božidara Đelića, potpredsednika Vlade Srbije. Koliko Srbija ima stavova "za" i "protiv" nuklearki vidi se svakog puta kada se pojavi bilo kakva vest, ili pomene gradnja ovakvih elektrana. Iako se u prvi mah Đelićevo pominjanje nuklearki protumacilo i kao najava ukidanja dugogodišnje zabrane gradnje, potpredsednik Vlade bio je jasan da je rec samo o eventualnom planiranju, a ne o ukidanju zabrane. I iz Ministarstva energetike ponovljen je stav da u važećoj "Strategiji energetike Srbije do 2015. godine" nije predviđena gradnja nuklearki, ali i da u proces odlucivanja o ukidanju moratorijuma na gradnju treba ukljuciti i druge institucije, prvenstveno Ministarstvo ekologije. I vodeći strucnjaci iz ove oblasti smatraju da je preuranjeno govoriti o ukidanju moratorijuma na gradnju nuklearki, jer je to oduvek bilo, pre svega, politicko pitanje, pa tek onda ekonomsko. I ekološki aspekt bio je svakog puta kamen spoticanja u raspravama. Država treba da razmišlja o gradnji nuklearne elektrane, pošto ćemo se posle 2020. godine suociti sa manjkom klasicnih izvora energije. Jer, i gas i ugalj i nafta se troše i ne mogu da se obnove. Samo je nuklearna energija gotovo nepresušan izvor za proizvodnju elektricne energije. Ali, Srbija trenutno za gradnju elektrane nema ni novac, ni kadrova, smatra dr Ilija Plećaš iz Instituta za nuklearne nauke "Vinca". Kada bi država već sada ukinula Zakon o moratorijumu na gradnju nuklearnih elektrana, donet posle nesreće u Cernobilju, realno bi bilo da elektranu imamo za petnaestak godina, smatra naš sagovornik. - Za gradnju male nuklearke, poput one u Krškom, potrebne su dve milijarde dolara - kaže dr Plećaš. - Mi to sebi nikako ne možemo da priuštimo, pa zato nije vreme da odmah pocinjemo da gradimo. Ali, moramo već sada da razmišljamo deset godina unapred. Istraživanja u ovoj oblasti prilicno su "zapuštena", pa smo "slabi" i sa kadrovima. U "Vinci" stalno imamo otvoren konkurs za mlade strucnjake koji bi se bavili ovom oblašću, ali je odziv minimalan. Od kada je moratorijum stupio na snagu, pocele su da odumiru i katedre koje su školovale strucnjake atomske fizike. Nuklearna energija se ne izucava ni na Tehnološkom, Mašinskom, Elektrotehnickom, niti Fizickom fakultetu. Naš sagovornik kaže da i na projektu VIND, koji se bavi dekomisijom velikog reaktora u "Vinci" i skladištenjem radioaktivnog otpada, radi svega dvadeset strucnjaka iz ove oblasti. Da "Vinci" manjka "nuklearnih" kadrova potvrđuje i direktor Instituta dr Jovan Nedeljković. On podseća da je katedra na Elektrotehnickom fakultetu koja se bavila nuklearnom energijom, potpuno ugašena. Zato je, slažu se obojica, važno da država uloži u školovanje strucnjaka i naucna istraživanja, kako bismo bili spremni za eventualnu odluku o gradnji nuklearnog postrojenja. Ne možemo ni da se štitimo od eventualnih posledica rada postojenja u okruženju zbog nedostatka valjanog kadra. A, u precniku od 100 kilometara imamo deset elektrana, a još 20 ih radi u krugu od 400 kilometara oko Srbije. A, stav celog sveta je, kaže dr Plećaš, da nema napretka bez novih nuklearnih izvora energije. - I Srbija mora da razmišlja u tom pravcu, jer ćemo u suprotnom energetski biti zavisni od drugih - istice Plećaš. SKLADIŠTE DA bismo i razmiljali o gradnji nuklearnog postrojenja, Srbiji je porebno trajno odlagalište radioaktivnog otpada. Hangari u Institutu "Vinca" nazivaju se privremenim odlagalištem, iako se tamo radioaktivni materijal iz citave SFRJ cuva već pola veka. Potrebno je da negde u Srbiji bude napravljeno trajno podzemno skladište u kome će ovaj materijal bili smešten vekovima. OBRENOVAC I PARIZ NUKLEARNE elektrane manje su štetne od termoelektrana ili hidrocentrala - smatra dr Ilija Plećaš. - Nuklearna elektrana, snage 1.000 megavata godišnje, proizvede 500 kubika radioaktivnog otpada. Termoelektrana iste snage proizvede osam miliona tona ugljen-dioksida, 40. 000 tona sumpor-dioksida, 6.000 tona prašine. Mereći kolicine sumporne kiseline oko, na primer, TE "Nikola Tesla", moglo bi se prema svetskim standardima reći da se u poluprecniku od 100 kilometara događa jedanaest ekoloških katastrofa istovremeno. A, recimo, u Francuskoj, gde 56 nuklearnih elektrana proizvodi gotovo 70 odsto elektricne energije, istice Plećaš, zagađenje je neuporedivo manje. Trajno odlagalište nuklearnog otpada je na 200 km od Pariza. Oko njega su zasađeni vinogradi. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |