elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

5 Dec 2007 - gjavnosti
Zeleno svetlo za gradnju dve elektrane

5 Dec 2007 - tanjug
Otvoren pogon za transformatore

4 Dec 2007 - beta
Prenos struje od 1. januara bez taksi

4 Dec 2007 - politika
Izolacija štedi

4 Dec 2007 - danas
Poskupljenje struje odloženo za 2008?

4 Dec 2007 - mojapatin.com
Apatinci najavali gradnju TE

3 Dec 2007 - vnovosti
Kilovati dele Vladu

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 5125 do 5131 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


4 Dec 2007 - politika - Izolacija štedi

Povećanje energetske efikasnosti ne samo što bi pomoglo u uštedi energije već i u rešavanju globalnog zagrevanja
Toplotna izolacija utice ne utice samo na kvalitet stanovanja, osećaj ugodnosti i komfora već i smanjenje troškova za energiju, emisije štetnih gasova ali i zaštitu od pojava vlage, smrzavanja ili pregrevanja noseće konstrukcije. Na toplotnu zaštitu zgrade uticu debljina sloja toplotne izolacije i toplotna provodljivost materijala (W/mK). Ponuda termoizolacionih materijala je raznolika i dele se na organske i neorganske. Od neorganskih se najcešće koristi mineralna vuna (kamena i staklena), dok su među organskim materijalima najpopularniji ekspandirani/ekstrudirani polistiren, neopor. Materijali koji takođe imaju termoizolaciona svojstva su glina, perlit, vermikulit, kokos, pamuk, lan, drvena vuna, celuloza, pluta, slama. Sve veća potražnja za termoizolacionim materijalima u većim debljinama dovela je do razvoja novih tehnologija pa se mogu još naći transparentna i vakumska toplotna izolacija. Transparentna izolacija omogućava prijem sunceve energije i prenos u zgradu i sprecava gubitke toplote iz zgrade kao i klasicna izolacija. Vakumska izolacija se izrađuje u modularnim panelima a zbog izolacionih svojstava potrebne su znatno manje debljine za ista toplotna svojstva. Ova izolacija je, još uvek, vrlo skupa i primenjuje se najviše kod sanacija objekata gde nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog, recimo spomenicke vrednosti objekta.
Cilj sveobuhvatne uštede energije a time i zaštite okoline jeste stvaranje preduslova za sistematsku sanaciju i energetsku rekonstrukciju postojećih i povećanje obavezne toplotne zaštite novih zgrada. Prosecno izolovane stare kuće godišnje troše 200-300 kilovat-casova po metru kvadratnom energije za grejanje, standardno izolovane oko 100, a savremene nisko energetske kuće oko 40 kilovat-casova po metru kvadratnom, i manje. Energijom koja se potroši u standardno izolovanoj kući mogu da se zagreju 3-4 niskoenergetske kuće ili 7-8 pasivnih kuća.
Više od 75 odsto zgrada u Srbiji napravljeno je pre 1980. godine . Na ovim objektima moguće su uštede i do 80 posto. Sve zgrade koje se grade, prodaju ili iznajmljuju biće sertifikovane, a podaci o godišnjoj potrošnji energije za grejanje zgrada biće izloženi ili dati na uvid. Jednostavno poređenje energetskih karakteristika zgrada omogućiće građevinskoj industriji da koristi te podatke kao sredstvo marketinga, a kuće i stanovi sa manjom potrošnjom vredeće više.
Investicija se brzo isplati
• Zamenite prozore i spoljna vrata toplotno efikasnijim (preporuka U(k) prozora: 1,1-1,8 W/m
• Termoizolujte spoljni omotac kuće, sve fasadne zidove, podove i krovnu tavanicu prema negrejanim prostorima
• Izgradite vetrobran na ulazu u kuću
• Sanirajte i obnovite dimnjak
• Izolujte grejne cevi i rezervoar za toplu vodu
• Izanalizirajte sistem za grejanje i ako je potrebno zamenite ga energetski efikasnijim i kombinujte ga sa sistemima koji koriste obnovljive izvore energije.
Neizolovani zid od šupljeg opekarskog bloka debljine 19 santimetara, obostrano malterisan ima koeficijent prolaska toplote 1,67 W/m2K. Kroz jedan kvadratni metar ovakvog zida prolazi godišnje oko 150 kilovat-casova, što predstavlja potrošnju od oko 15 litara lož-ulja po kvadratu zida godišnje. Ukoliko ovakav zid izolujemo sa samo 10 santimetara termoizolacije sa spoljne starne koeficijent prolaska toplote smanjiće se na 0,32 W/m2K, što predstavlja gubitak od oko 30 kWh, ili jedva oko tri litra lož-ulja po kvadratu zida godišnje, što je smanjenje potrošnje od pet puta i ušteda 80 odsto energije koja se sada troši. Nedovoljna toplotna izolacija ne samo što uzrokuje povećanje toplotnih gubitaka zimi i neefikasno hlađenje leti već usled hladnih zidova dolazi do kondenzacije i pojave buđi.
Delovi omotaca zgrade
• spoljni zid, spoljni zid prema terenu
• zid između grejnih prostora razlicitih korisnika,
• zid prema negrejanom prostoru
• pod na terenu
• pod prema negrejanom podrumu
• međuspratna konstrukcija koja odvaja razlicite korisnike,
• tavanica prema negrejanom tavanu,
• ravni i kosi krov iznad grejnog prostora,
• prozori i spoljašna vrata.