ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
18 Dec 2007 - rts OD 1. JANUARA TARIFNI SISTEM ZA PRENOS S 18 Dec 2007 - beta Vreoci: Neophodna eksproprijacija 17 Dec 2007 - blic Velika potrošnja i kvar uzrokuju iskljuc 17 Dec 2007 - kWh Želimo da gradimo a ne da prodajemo EPS 17 Dec 2007 - danas Ministarski sastanak energetske zajednic 13 Dec 2007 - vnovosti Nauka na tržištu 10 Dec 2007 - beta U TENTU završen remont bloka A-4
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 5118 do 5124 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
17 Dec 2007 - kWh - Želimo da gradimo a ne da prodajemo EPS Ocekujem da, posle odluke Vlade, EPS u januaru raspiše tendere za izbor strateških partnera za izgradnju dve nove velike termoelektrane. – Pri vatni kapital privući kroz strateška partnerstva na raz vojnim projektima. – O ceni struje, ulozi Agencije za ener getiku, prelasku preko Drine... EPS je svoj posao završio, a Mi nistarstvo rudarstva i energetike je, posle konsultacija sa drugim rele vantnim ministarstvima, sacinilo predlog akata za Vladu. Ocekujem da se Vlada Srbije u decembru izjasni o konceptu izgradnje dve nove termo elektrane – „Kolubara B“ i TENT B3. Donošenje ove odluke će omogućiti raspisivanje tendera, najverovatnije tokom januara iduće godine. Ovo je za list „kWh“ izjavio dr Alek sandar Popović, ministar rudarstva i energetike u Vladi Srbije, odgova rajući na pitanje kada će Vlada Srbije zauzeti stav o konceptu izgradnje no vih elektrana koje je ponudila Elekt roprivreda Srbije. Pre dva meseca Vladimir Đorđević, gene ralni direktor EPSa, najavio je da EPS kreće u „ofanzivu“, da se nalazi pred znacajnim statusnim i organizacionim promenama, da je spreman da raspiše tendere za izbor strateš kih partnera, da želi da gradi elektrane i u Srbiji i preko Drine... Taj koncept, sudeći po Vašim izjavama, ima podršku Ministarstva rudarstva i energetike. Da li je to tacno? Od pocetka sam se zalagao za kon cept nastavka reformi u EPSu. Uzi majući u obzir sve dosadašnje po zitivne pomake kojih je bilo i kojih ima, najveći broj ekonomskih pokaza telja ove kompanije je i dalje lošiji od slicnih u okruženju. Uz reformu, to jest pojeftinjenje funkcionisanja EPSa, izmenu politike prema velikim potrošacima i korekciju cene struje, možemo da pokrenemo novi ciklus investicija i pokušamo da napravi mo ozbiljnog regionalnog igraca koji bi bio u državnom vlasništvu. U javnosti se stice utisak da takav put Srbije u elektroenergetsku nezavisnost nije obradovao neke i da je preko noći stvoren koncept privlacenja kapitala kroz prodaju dela imovine EPSa. Treba li nam sudar takvih ideja kroz medije, pre nego što vlasnik, unutar državnih organa, utvrdi šta hoće da uradi sa EPSom? Tim pre, što razlicite ideje dolaze upravo iz državnih organa. Ministarstvo rudarstva i ener getike radi u skladu sa postojećim, usvojenim i važećim dokumentima, bilo da je rec o zakonima, strate gijama ili odlukama Vlade. U vezi sa konceptom daljeg razvoja EPSa pos toji više mogućih rešenja i to nije sporno. Mislim da je korektno da sve što imamo usaglasimo u razgovorima unutar Vlade Srbije. Nije sporno da EPS treba da postane akci onarsko društvo. Vaš stav je poznat – otvori ti EPS A. D. za nekoliko godina, kada se uveća vrednost EPSa. To je i stav poslovodstva EPS a. Sindikat EPSa u potpunosti podržava takav koncept. Da li je sve to dovoljno da taj koncept korporatizacije a potom, za nekoliko godina i privatizacije EPSa, bude i koncept Vlade Srbije? Kao što sam već rekao, u vezi sa konceptom daljeg razvoja EPSa pos toji više mogućih rešenja. Potrebno je pažljivo analizirati dobre i loše strane svakog koncepta, imajući pri tome u vidu dugorocni cilj – da EPS postane respektabilna kompanija u regionu jugoistocne Evrope. Kada pi tanje privatizacije EPSa stigne na dnevni red, a to neće biti do kraja mandata ove Vlade, siguran sam da će biti odabran najbolji koncept – i sa aspekta države kao vlasnika EPSa, i sa aspekta zaposlenih, i sa aspekta građana. Snabdevanje elektricnom energijom je delatnost od strateške važnosti za svaku državu, pa je takav slucaj i sa pitanjem privatizacije ovog sektora. Potrebno mu je pristu piti veoma ozbiljno, uz realno sagle davanje svih prednosti koje pruža i posledica koje bi moglo da izazove. Tvrdnje celnih ljudi EPSa da je EPS danas vredniji nego pre nekoliko godina, a da će biti još vredniji za tricetiri godine, potkrepljuju se konkretnim podacima. Ulaže se u HE „Bajina Bašta“ oko 66 miliona evra, u dve deponije pe pela u TENTu i Kostolcu, oko 50 miliona evra, u jedan blok u TENTu oko 80 miliona evra, u sisteme na uglju i jalovini oko 90 miliona evra... Ulaganja će se nastavljati i narednih godina, EPS će biti vredniji. Pa, cemu ta žurba sa EPSom? Sadašnje analize pokazuju da je trenutna vrednost EPSa ispod re alne. Uspešnim završetkom refor mi u EPSu, dovođenjem cene struje na ekonomski nivo i realizacijom planiranih investicija bi se, u na rednim godinama, znacajno podigla vrednost EPSa. Podizanje vrednosti EPSa jedan je od glavnih pokazatelja uspešnog rada i rukovodstva EPSa i Ministarstva rudarstva i energeti ke, a verujem da tako misle i ostali clanovi Vlade. Srbija i Republika Srpska se najzad na konk retnim projektima povezuju u oblasti elektro energetike. Zašto nam je trebalo toliko godina da shvatimo šta je zajednicki interes jednog naroda u dve države? Vlada Republike Srbije je u septemb ru prošle godine potpisala Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralel nih odnosa između Srbije i Republike Srpske, kojim je potvrđeno cvrsto op redeljenje za proširenje regionalne saradnje, u korist građana i Srbije i Republike Srpske. Potpisivanjem ovog dokumenta stvorena je pravna osnova za sprovođenje zajednickih projekata, a među njima su i projekti iz oblasti elektroenergetike. Teško može bilo ko da ospori – sa dve nove termoelektrane, sa hidroelektranama u Repub lici Srpskoj, sa povećanjem snage u postojećim elektranama... Srbija bi mogla do 2015. godine da se vrati tamo gde je bila 1989. godine. Tada smo izvozili struju. Danas je godišnji uvoz oko mi lijardu kilovatsati, što je vrednost od 60 do 80 miliona evra. Može li Srbija zaista, pored svih dilema oko EPSa, da stigne do tog cilja? Realizacijom investicija u nove proizvodne kapacitete, EPS će pono vo biti u mogućnosti da izvozi struju. Ne vidim nijedan razlog da se odstu pi od tog cilja. Čini se da je najveći resurs Srbije ener getska efikasnost i racionalna potrošnja energije. Kako ubediti kupca da troši manje, jer je to opšti interes, kada on ne vidi licni interes zbog niske cene struje? Cena jeste jedan od najboljih na cina da se stimuliše manja upotreba elektricne energije – ali nije jedini. Imali smo projekat u NIPu, koji je, nažalost, promenom koncepta finan siranja NIPa odložen, a koji je pred viđao dodelu kredita za privatna lica za povećanje energetske efikas nosti, pre svega u stanogradnji. Eduka cijom građana se takođe mogu postići znacajni rezultati u ovoj oblasti. U privredi postoje veliki potencijali za uštede u potrošnji energije, koji će biti aktivirani kada cena struje dostigne ekonomski nivo. Može li Vlada Srbije da utvrdi a potom i objavi da struja za nekoliko godina treba da košta toliko i toliko, da potom poštuje tu di namiku, da dostignemo neku ciljanu vrednost EPSa i tada pocnemo privatizaciju EPSa? Cenu struje ne treba da posmatra mo kao cenu koja se određuje odlukom Vlade, već kao ekonomsku kategoriju koja podrazumeva pokrivanje troš kova poslovanja i ostvarenje dobiti. Osnivanjem Agencije za energetiku, dobili smo instituciju koja će od 1. aprila iduće godine biti nadležna za praćenje ekonomskih pokazatelja koji uticu na cenu struje, te će i njeno mišljenje biti najvažnije, bar što se mene tice. Kao što sam već rekao, privatiza cija EPSa nije prioritet ove Vlade, i ona za vreme mog mandata neće biti sprovedena u klasicnom smislu. Ono što će biti moguće je upliv privat nog kapitala, preko strateškog par tnerstva, za sprovođenje zajednic kih projekata, poput izgradnje novih elektrana. Kad god se prave planovi poslovanja EPSa, kada nema dovoljno para, brišu se investicije. Na primer, nema dovoljno para ni za ekspropri jaciju Vreoca, pa će EPS morati da na tržištu kapitala potraži rešenje. Da li je brisanje investicija u suprotnosti sa pomenutim raz vojnim konceptom? To što nazivate „brisanjem in vesticija“ je stvar finansijskog pla niranja u samom EPSu. Kada nije mo guće pronaći sredstva iz sopstvenih prihoda, sredstva se mogu pronaći iz drugih izvora. Poslovodstvo EPSa je odgovorno za poslovanje kompanije. Zaštita životne sredine jeste prioritet EPSa. Ipak, u nedostatku novca i ti projekti se malo skrajnu. Teško je u narednih 78 godina obezbediti milijardu evra za te projekte, ako tog novca ne bude bilo od prihoda od prodaje struje. Kako naći taj novac ? Novac za zaštitu životne sredi ne mora biti obezbeđen kako bi Sr bija i EPS ispunili obaveze preuzete pristupanjem Energetskoj zajednici jugoistocne Evrope. Za finansiranje ovih projekata će se koristiti i sredstva međunarodnih finansijs kih institucija. Kada se odlucuje o ceni struje, uvek se gle da nivo inflacije, pa tako samo za struju važi socijalni i inflatorni aspekt. Za gas i naftu važi tržište. Nije li to u suprotnosti sa Ugo vorom o energetskoj zajednici i da li je uopšte moguće tržište energije, na koje smo se obave zali, ako se tako donose odluke? Na proleće, tacnije 1. aprila 2008. godine, stupiće na snagu nova metodo logija za određivanje tarifnih ele menata za obracun cena elektricne energije za tarifne kupce i tada će pitanje korekcije cena struje biti u nadležnosti Agencije za energeti ku. Trenutno, Vlada Srbije prilikom donošenja odluka o ceni elektricne energije uzima u obzir i socijalnu dimenziju, kao i ukupna makroekonom ska kretanja u zemlji i na osnovu njih donosi odluke. Za razliku od nafte i gasa, koji prakticno u potpunosti poticu iz uvoza, elektricnu energiju proizvodimo iz sopstvenih resursa, tako da u toj oblasti imamo i najviše mogućnosti za prilagođavanje. Kako vidite EPS 2011. kada istice mandat ovoj Vladi? Kao kompaniju koja je daleko od makla u izgradnji novih hidroelek trana na Drini i termoelektrana „Kolubara B“ i TENT B3. Kao kompaniju koja je sanirala najvažnije ekološ ke „crne tacke“ u svom okruženju. Kao kompaniju koja posluje sa dobitkom. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |