elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

18 Dec 2007 - rts
OD 1. JANUARA TARIFNI SISTEM ZA PRENOS S

18 Dec 2007 - beta
Vreoci: Neophodna eksproprijacija

17 Dec 2007 - blic
Velika potrošnja i kvar uzrokuju iskljuc

17 Dec 2007 - kWh
Želimo da gradimo a ne da prodajemo EPS

17 Dec 2007 - danas
Ministarski sastanak energetske zajednic

13 Dec 2007 - vnovosti
Nauka na tržištu

10 Dec 2007 - beta
U TENTU završen remont bloka A-4

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 5118 do 5124 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


13 Dec 2007 - vnovosti - Nauka na tržištu

Pravilnik o bodovanju naucnih radova usvojen je letos, a već od Nove godine svi naši naucnici, poput njihovih kolega sa zapada, rangiraće se prema broju i kvalitetu objavljenih naucnih radova. Bodovi skupljeni radovima objavljenim u stranim casopisima, predavanjima po pozivu, monografijama i na osnovu još pedesetak kriterijuma merilo su njihovog rada. Protiv ovakvog nacina ocenjivanja, međutim, bune se sa pojedinih katedri društvenih fakulteta. Kažu, ne mogu se srpska književnost ili jezik meriti isto kao fizika i hemija. Nemoguće je na isti nacin, u renomiranom međunarodnom casopisu, tvrde oni, objaviti istraživanje iz neke od nacionalnih tema, poput rada iz prirodnih nauka. Zato smatraju da su u podređenom položaju u odnosu na "prirodnjake". A u Ministarstvu nauke, koje određuje kriterijume rangiranja istraživaca, kažu da prirodne i društvene nauke ne mogu i ne treba da se mere na isti nacin. Svesni su razlika među njima, pa će i bodovanje i nacin prikupljanja bodova biti drugaciji. - Želimo da se uvedu jasni kriterijumi praćenja i ocenjivanja kvaliteta rada. Nismo svi jednako ni vredni, ni efikasni, ni uspešni. Neke kolege su se bez potrebe uplašile - kaže prof. dr Ratko Jankov, pomoćnik ministra nauke. - Oformili smo maticne odbore za petnaestak oblasti i oni su zaduženi za utvrđivanje kriterijuma. Jasno nam je da su za nacionalnu književnost i jezik najznacajniji domaći casopisi. Zato radovi objavljeni u njima nose jednako bodova, koliko i radovi u međunarodnim casopisima za prirodne nauke. Profesor Jankov tvrdi da je do sada stanje u naucnim krugovima bilo prilicno neuređeno. Tako danas imamo redovne profesore bez ijednog rada u referentnom svetskom casopisu, citiranost onoga što su pojedini napisali ravna je nuli. A sve su to, u svetskoj nauci, sa kojom treba da stanemo rame uz rame - jedini kriterijumi uspeha. U Srbiji postoje cak 474 naucna casopisa. A tek nekoliko ih je na referentnim svetskim listama. Imamo 22 istorijska casopisa, a oko 200 istoricara. Sve ovi listovi zavedeni su kao vrhunski svetski casopisi. Tako, na primer, institut izda casopis, kolege ga proglase za znacajno međunarodno glasilo, svi zaposleni u institutu tu objave svoja istraživanja, dobiju poene i potpuno finansiranje od Ministarstva nauke. Ukoliko ga proglase za međunarodno glasilo, još izgleda kao da rade svetski važne stvari. A za njihov rad niko nikada nije cuo, niti ga je citirao. Zato ne cudi što nas u nekim naukama u svetu uopšte nema. Državi je jasno, kaže Jankov, kako mora da ulaže u ocuvanje nacionalne kulture, jezika i književnosti, da ti radovi treba da se objavljuju na srpskom jeziku. - Ali, većina ostalog treba da bude ponuđena izvan zemlje, ukljuciti se u trku koju trci ceo svet - zakljucuje naš sagovornik. Lestvica kriterijuma za naucne radnike podizaće se postepeno do 2011. godine, kada bi trebalo da zadovoljavamo sve evropske standarde. Ciklusi naucnih istraživanja traju pet godina i kada se, 2011. godine, završi ovaj i pocne naredni, istraživaci više neće biti zaštićeni u borbi za projekte i sredstva.