ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
5 Jan 2008 - kurir Prodata fabrika kablova 5 Jan 2008 - politika Štedljive srpske kuće 5 Jan 2008 - b92 Bez poskupljenja struje u januaru 3 Jan 2008 - mondo Struja skuplja pet odsto u prvom kvartal 3 Jan 2008 - b92 Tarifni sistem za prenos struje 3 Jan 2008 - beta Na proleće završetak studije o saradnji 1 Jan 2008 - gjavnosti Bogati štede, Srbija rasipa energiju
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 5097 do 5103 od ukupno 5591 vesti Srbija
|
1 Jan 2008 - gjavnosti - Bogati štede, Srbija rasipa energiju Danskoj je u sezoni dovoljno 96 kilovat-sati po kvadratu, a nama 228. Fond za energetsku efikasnost će godišnje odobravati kredite za razne projekte energetske efikasnosti, ukupno vredne 20 miliona evra BEOGRAD - Zamenom po dve klasicne, štedljivim sijalicama, tri miliona potrošaca u Srbiji bi godišnje uštedela 701 milion kilovat- sati ili energiju proizvedenu u elektrani, snage 480 megavata. Da bi se izgradila ovakva elektrana treba pola milijarde evra i 5-7 godina, a za zamenu sijalica 18 miliona evra, što bi se kroz uštedu isplatilo za 6-7 meseci. Ovaj potez je samo jedan nacin da se u Srbiji racionalnije koristi energija, zbog koje se u svetu ratuje, a mi je rasipamo kao da smo šeici. Iako država nije poklanjala dovoljno pažnje ovom problemu, konkretniji planovi, kao što je na primer povoljno kreditiranje potrošaca za ugradnju izolacije nisu ostvareni zbog parlamentarnih izbora jer je cela procedura morala da bude ponovljena. Samo poboljšavanjem procesa sagorevanja u toplotnim izvorima snage veće od sto kilovata, što podrazumeva sve stambeno-poslovne objekte, pogone u komunalnoj i industrijskoj energetici, bez ulaganja, uštedeli bi oko pet odsto energije ili više od 30 miliona evra. Tek sada se sprema tehnicki pravilnik koji bi trebalo da natera rasipnike da urade nešto. Kad već nismo svesni da treba da štedimo zakonom o racionalnoj potrošnji energije, cije se usvajanje ocekuje u 2008. godini, štednja energije postaće obaveza, a biće uvedeni i razni podsticaji. - Štednja je neophodna jer Srbija u nekim oblastima troši pet puta više primarne energije po jedinici bruto društvenog proizvoda nego razvijene zemlje. Specificna potrošnja toplotne energije u Danskoj je 96 kilovat-sati po kvadratu u sezoni, a kod nas 228 i to u poslovnim prostorima i zgradama, dok je u privatnim kućama mnogo veća. Utrošak energije po novostvorenoj novcanoj jedinici u nekim sektorima je 4-5 puta veći od zapadnih zemalja. Zbog toga privreda proizvodi robu koja nije konkurentna, domaćinstva plaćaju veće racune, dok država daje više para za uvoz struje, gasa i drugih energenata - objašnjava Vladan Karamarković, pomoćnik ministra energetike, za opštu energetiku. SAMO PO JUS-U Jedan od najvećih potencijala za štednju je u sektoru zgradarstva. Prelaskom sa grejanja sa struje na druge energente dobilo bi se 1,5 milijardi kilovat-sati uštede ili 60 miliona evra godišnje. Donošenjem novih propisa o spoljnim projektnim temperaturama „špara“ se oko deset odsto energije za grejanje, a doslednom primenom standarda JUS u projektovanju zgrada još 30-40 odsto. Ovde spada i zamena sijalica i prelazak na obracun toplotne energije po utrošku. U sektoru industrije dogradnjom kondenzacionih površina na kotlovima u privredi i toplanama, poboljšanjem kontrole korišćenja energije i korišćenjem otpadne toplote može da se smanji potrošnja energije i do 70 odsto. TOPLANE, ŠKOLE, BOLNICE U toku je modernizacija toplana u Užicu, Cacku, Valjevu, Pancevu i Subotici, bespovratnim sredstvima Evropske agencije za rekonstrukciju od 20,5 miliona evra. Efekti će biti smanjenje gubitaka u proizvodnji, prenosu i distribuciji toplotne energije. Drugi projekat finansira KfNJ, vredan je 25,5 miliona evra i namenjen je modernizaciji toplana u Kragujevcu, Nišu, Kraljevu, Somboru, Pirotu i Zrenjaninu. Treći projekat je energetska revitalizacija škola i bolnica košta više od 25 miliona dolara, u okviru koga je ostvarena modernizacija Klinickog centra u Beogradu i 28 škola i bolnica. U toku je sklapanje novog kredita za modernizaciju Klinickog centra u Nišu, i ukupno 80 škola, bolnica i ustanova socijalno-zdravstvene zaštite u vrednosti od 28 miliona dolara. Drugi od pet prioriteta Strategije razvoja energetike do 2015. godine je energetska efikasnost, a u Programu ostvarivanja strategije od 2007. - 2012. godine utvrđene su konkretne mere u komunalnoj i industrijskoj energetici, zgradama i delom u poljoprivredi. - Izmenama Zakona o energetici, koje bi uskoro trebalo da se nađu na vladi, predviđa se formiranje fonda za energetsku efikasnost. U njemu će svake godine biti obezbeđeno po 20 miliona evra, a fond bi se punio najviše od naknade iz cene energenata, ali i drugih izvora. Od tih para odobravaće se krediti po veoma povoljnim uslovima. Moguće je da se individualnim potrošacima odobravaju zajmovi bez kamate, sa dve godine grejs perioda i pet godina otplate. Za privredu bi krediti verovatno bili malo skuplji. Pozajmice bi se koristile za prelazak sa grejanja na struju na druge energente, zamenu sijalica, postavljanje izolacije... Sav novac bi se vraćao u fond i ponovo koristio za novo kreditiranje. Ako bi se za godinu dana uložilo 20 miliona evra smanjila bi se potrošnja energije za grejanje za polovinu - kaže Karamarković. Racionalna potrošnja energije, smatra on, je najveći potencijal Srbije za ostvarenje prioriteta u oblasti energetike. U poređenju sa obnovljivim izvorima energije štednja ima mnogo veće efekte cak u odnosu 85-15. - Osnovni problem je, ipak, disparitet cena struje na jednoj i ostalih na drugoj strani. Jeftinije je u nekim gradovima koristiti struju za zagrevanje poslovnih prostorija od daljinskog grejanja. Najznacajniji podsticaj energetske efikasnosti je realni paritet cena - naglašava Karamarković. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
15 Nov 2026 021 |