elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

28 Jan 2008 - b92
Rekord EFT-a: 800 miliona € u 2007.

27 Jan 2008 - beta
Telefonika vlasnik 93,99 odsto Fabrike k

20 Jan 2008 - serbiancafe
Gradićemo hidrocentralu u Štrpcu

18 Jan 2008 - tanjug
Veliki deo Kragujevca nema struju

17 Jan 2008 - b92
Bugari ogranicili izvoz struje

16 Jan 2008 - b92
Kako do uštede energije i manjih racuna

14 Jan 2008 - danas
EPS nudi najjeftiniji kilovat-sat

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 5076 do 5082 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


16 Jan 2008 - b92 - Kako do uštede energije i manjih racuna

Domaćinstva u Srbiji troše 50 do 80 odsto energije više nego najrazvijenije zemlje Evropske unije. Dok države zapadne Evrope po kvadratnom metru godišnje potroše manje od 100 kilovat sati energije, u stambenim i poslovnim prostorima u našoj zemlji troši se između 150 i 180 kilovat casova. Razlozi za to su, kako navode u Agenciji za energetsku efikasnost, mnogobrojni. Pocev od gubitaka koji nastaju u transportu kroz sistem grejanja zbog dotrajalih i neizolovanih cevi, rasipanja energije jer se daljinsko grejanje plaća po kvadratnom metru a ne po stvarnoj potrošnji i korisnici nisu motivisani da je štede, pa do nepostojanja dovoljne svesti građana o tome da je energija vredan resurs koji treba trošiti racionalno. Uz to, cena struje je u Srbiji još uvek je relativno niska i ne doprinosi motivaciji gradjana i kompanija da je racionalno troše.
Na to se nadovezuju loše dihtovanje prozora, koji propuštaju mnogo toplote, nepostojanje spoljne termoizolacije i termostatatskih ventila za radijatore koji bi regulisali potrošnju u skladu sa temperaturom. Uz to, većina domaćinstava ne koriste najkvalitetnije elektricne uredjaje (klase A, A+, A++), već one jeftinije koji troše više struje.
Pošto građani ne mogu mnogo da uticu na to da li će i kada toplane zameniti stare cevi ili uvesti merace potrošene energije, ostaje im da sami preduzmu mere za smanjenje potrošnje i gubitaka, a samim tim i racuna. Većina radova, međutim, zahteva manja ili veća ulaganja, koja se posle nekoliko godina vraćaju kroz smanjenu potrošnju energije.
Zamenik direktora Agencije za energetsku efikasnost Bojan Kovacić kaže da u zavisnosti od novca kojim raspolažu, građani mogu da izoluju prozore gumenim trakama ili lajsnama, zamene prozore, urade termoizolaciju, ili sve to zajedno. Najjeftinija je izolacija staklenih površina – prozora i vrata, ali su efekti koji se time postižu najmanji.
Zamenom prozora se gubici koji nastaju na taj nacin mogu umanjiti i za polovinu, a investicija se isplaćuje u periodu od tri do pet godina. Ugradnja savremene pvc stolarije u trosobnom stanu koštaće vas između 900 i 1.500 evra, u zavisnosti od kvaliteta i velicine staklenih površina u stanu. Ušteda se ostvaruje kroz mesecne racune, ukoliko se grejete na struju, gas ili cvrsto gorivo, ali ne i ako u stanu imate centralno grejanje, jer se ono plaća po kvadraturi, a ne po potrošnji. U tom slucaju će vam zamena prozora omogućiti toplije stanove, a na manje racune će te sacekati sve do ugradnje kalorimetara.
Kovacić navodi da je termoizolacija nešto skuplja, ali se njenim postavljanjem dotadašnji gubici energije preko zidova mogu smanjiti i za dve trećine. U zavisnosti od materijala koji se koristi, postižu se uštede od 30 do 65 odsto, a investicija se isplaćuje za cetiri do sedam godina. Za takvu vrstu izolacije koriste se razliciti materijali - stiropor, kamena ili mineralna vune i stirodur. Kovacić objašnjava da je svaki od njih dobar, ekonomican i optimalan za primenu u određenim uslovima, ali i dodao da se najviše koristi stiropor.
U zavisnosti od debljine, kvadratni metar izolacije tim materijalom koštaće vas od 200 do 500 dinara, uz dodatni novac za radove. Izolacija stiroporom od samo jednog centimetra smanjuje gubitke za skoro 30 odsto, sa onim od pet centimetara za 50 odsto, dok bi stiropor od osam centimetara omogućio smanjenje gubitaka za oko dve trećine. Kovacic je apelovao na građane da, ako već rade izolaciju, stave što deblji stiropor, od 8, 10 ili 15 centimetara i uz izdvajanje malo više novca postignu mnogo bolje efekte.

Istraživanje Agencije za energetsku efikasnst pokazalo je da ušteda energije od oko 15 odsto može da se postigne i ugradnjom termostatskih ventila za radijatore, koji omogućavaju da se grejanje koristi onda kada se želi, da se pojedine prostorije ne greju uopšte (npr. kada niste u stanu ) ili samo do određene temperature. Ulaganja u njihovu ugradnju, prema Kovacićevim recima, nisu velika, ali u slucaju daljinskog grejanja građani nemaju motiva da to urade sve dok se grejanje plaća po kvadratnom metru a ne po stvarnoj potrošnji toplotne energije. Zašto bi smanjivali potrošnju ako bi im izdaci za grejanje ostajali nepromenjeni.
”To će biti moguće kada u sva domaćinstva budu postavljeni meraci, ali će za to biti potrebno vreme dok se ne postignu određeni tehnicki uslovi. Beogradske elektrane su najavile tehnicku pripremu u tom pravcu, što bi moglo znaciti da će takav nacin obracuna biti uskoro primenjen u nekim delovima Beograda. Ono što je realnije je uvođenje kalorimetara do nivoa toplotnih podstanica odnosno zgrada ili blokova, što bi predstavljao bio prvi korak. To bi znacilo da se za stanare jedne zgrade može odrediti ukupna potrošnja”, kazao je Kovacić.
Prosecan efekat koji se može postići primenom ovih mera jeste smanjenje potrošnje energije za oko 30 odsto. Sveobuhvatnijim merama moguće je taj procenat i povećati, ali uz mnogo veća ulaganja. One obuhvataju korišćenje obnovljivih izvora energije kao što su biomasa, solarna i geotermalna energija, cime se teži modelu pasivnih zgrada, odnosno potrošnji desetak kilovat sati energije po kvadratnom metru.
Srbiji se, inace, po udelu rezidencijalnog sektora u ukupnoj potrošnji energije ne razlikuje od zemalja EU, odnosno u stanovima, kućama i poslovnim prostorima njeni građani troše oko polovine ukupno proizvedene energije. Od toga oko 60 odsto otpada na grejanje, dok 30 odsto troše elektricni uređaji u domaćinstvima.