elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

18 Mar 2008 - b92
Vlada u cetvrtak o tenderima za TE?

18 Mar 2008 - danas
EPS traži strateškog partnera

17 Mar 2008 - kWh
EPS je nacionalno blago

17 Mar 2008 - kWh
Pet blokova u svetskom vrhu

11 Mar 2008 - tanjug
Za "Kablove" zainteresovani Rusi i Belor

11 Mar 2008 - biznis
Zamena strujomera 20 miliona evra

9 Mar 2008 - gjavnosti
EPS vredi 6,6 milijardi evra

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 5041 do 5047 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


17 Mar 2008 - kWh - EPS je nacionalno blago

Želimo da strani partneri donesu „živ“ novac, a ne da se pare za gradnju elektrana obez- bede prodajom nekog njegovog dela. - Svako ko želi dobro Sr- biji mora da kaže da privati- zaciju naše najvrednije firme treba obaviti postepeno, pola- ko, uz odmerene poteze, jer sva- ki ishitren potez, svaka greš- ka može skupo da nas košta
U odnosu na pre nekoliko godina, kada je pokušana brza privatizacija EPS-a, vredniji smo za nekoliko mi- lijardi evra. Ostvarujemo rekordnu proizvodnju uglja i struje, smanjujemo uvoz, povećavamo elektroenergetsku stabilnost i nezavisnost zemlje. Zato je vreme da se pokrenu velike investi- cije, izgrade nove elektrane i poveća vrednost kompanije, pre nego što na- rod iznese besplatne akcije na berzu i proda ih nekome ko bi mogao da ih kupi po nerealno niskim cenama, izjavio je dr Vladimir Đorđević, generalni di- rektor EPS-a, u intervjuu casopisu „Geo- politika“ koji se u specijalnom dodatku bavio strateškim znacajem EPS-a. Iz godine u godinu sve više proiz- vodimo, a sve manje uvozimo. Sve više imamo domaću, a sve manje uvoznu elekt- ricnu energiju. To bi slobodno moglo da se nazove povećanjem energetske neza- visnosti Srbije. U stvari, to je konkre- tan doprinos EPS-a energetskoj stabil- nosti zemlje. Kako smo to uspeli? Ovaj nivo proizvodnje je rezultat ulaganja u domaće kapacitete, rekao je Đorđević, podsećajući da je od ot- varanja poslednje elektrane u Srbiji prošlo gotovo dvadeset godina. Još najmanje pet godina neće poceti da radi neki novo postrojenje. Moramo, dak- le, iz ovih koja imamo, a koja su nekada radila i za potrebe SFRJ, da izvucemo što više. Zato se obnavljaju, moderni- zuju, primenjuju najsavremenija tehnic- ko-tehnološka rešenja i te elektrane danas, posle 25 do 30 godina, proizvode više nego kada su pocinjale da rade.
Snaga elektrana povećana za 400 megavata
Prema oceni dr Đorđevića osnov- ni element uspeha EPS-a, koji je danas mnogo bolji, u nizu aspekata, nego pre sedam ili osam godina, samo je naizgled jednostavan - investicije u obnavljanje kapaciteta, modernizacija, rešavanje ekoloških problema, reorganizacija, restrukturiranje, smanjivanje broja zaposlenih bez potresa, štrajkova, iz- bacivanja ljudi na ulicu. I, naravno, zaštita životne sredine. Rezultati nisu izostali.
Govoreći o ne tako davnim „zva- nicnim inicijativama“ da se EPS raz- bije na delove, a potom proda, cemu se svojevremeno Đorđević odlucno protivio, pa je i smenjivan sa mesta za- menika generalnog direktora, on sada kaže da su najbolji komentar takvih „zalaganja“ upravo proizvodni rezul- tati, rekordi gotovo svakog bloka, a ne samo elektrana.
- Gde god smo ulagali, to se vratilo i vraća. Nismo izgradili novu elektra- nu, ali smo snagu postojećih povećali za 400 megavata! Blokovi rade godišnje više sati. Kao u razvijenim evropskim elektroprivredama. Kada „ispadnu“, vraćaju se u kraćem roku... To je taj kon- cept za koji smo se tada zalagali, kada smo govorili da nije vreme za brzu pri- vatizaciju, za odvajanje distribucija od proizvodnje... Srećom, taj koncept rasprodaje elektroprivrede tada nije prošao. EPS je sacuvan, znacajno mu je povećana vrednost, ide se ka postepe- noj privatizaciji... Istina, neke ideje o privatizaciji, kao spasonosnom re- šenju za narod i državu Srbiju, nisu sišle sa scene - rekao je Đorđević i dodao da se naš koncept razvoja zasniva na povećanju vrednosti EPS-a kroz po- vezivanje sa velikim evropskim elek- troprivredama, gradnjom novih elekt- rana i formiranjem novih firmi u koje bi one unele stotine miliona ili više od milijardu evra. Nažalost, i takav zdrav koncept ima protivnike.
- Mi želimo da ti strani partneri donesu „živ“ novac, a ne da se pare za gradnju elektrana obezbede prodajom dela EPS-a. Svako ko želi dobro Srbiji mora da kaže da privatizaciju najvred- nije srpske firme treba obaviti pos- tepeno, polako, uz odmerene poteze, jer svaki ishitren potez, svaka greška može skupo da nas košta. Vidite da neke zemlje koje su prodavale delove svoje elektroprivrede, danas sve to ponovo kupuju kako bi stvorili jake kompanije koje brinu o elektroenergetskoj stabil- nosti države.
Govoreći o vremenu kao najoskud- nijem našem resursu, generalni di- rektor EPS-a je podsetio da su nas na prošlogodišnje rekordne proizvodne rezultate naterali i kupci koji su tro- šili više nego ikad.
Zasluge što danas imamo dovoljno elektricne energije pripadaju i onima koji su pre 20 do 30 godina gradili pos- trojenja koja su tada bila višak za Sr- biju, ali su radila za ostale potrošace u SFRJ. E, taj višak nam je omogućio da, uz izuzetan rast potrošnje, preživimo do danas. A sada moramo da kažemo – sa ovim kapacitetima možemo još nekoli- ko godina, ali posle 2012. godine Srbija će imati velike probleme u snabdevanju strujom. Uvozna zavisnost će biti izu- zetno velika i mnogo novca će odlaziti za uvoz struje. Bolje je da te pare usme- ravamo za gradnju naših elektrana, pa da prodajemo domaću, a ne uvoznu struju. EPS je u avgustu prošle godine poslao u Vladu sva dokumenta za saglasnost o ras- pisivanju tendera za izbor strateških partnera za gradnju dve termoelektra- ne. Odgovor se ocekuje uskoro i tada će se više znati – šta i sa kim će da gradi EPS - kaže Đorđević.
Otklanjanje dispariteta cena prvenstveni zadatak
Prema njegovoj oceni prvenstveni zadatak 2008. treba da bude otklanjanje dispariteta cene kilovat-sata. To mora da se dešava u sledećih nekoliko godi- na. Cilj nije dostizanje cena koje su u Italiji ili Nemackoj, već cena u Make- doniji, Bugarskoj, Rumuniji, BiH, Hrvats- koj ili Crnoj Gori.
- Zašto govorim o ceni? To je pre- duslov za dalji uzlet kompanije, za obez- beđivanje novca za razvoj. Kompanija koja prodaje najjevtiniju struju u Evropi teško da može da planira razvoj. Čeka nas i pretvaranje kompanije u akcionar- sko društvo zatvorenog tipa. Pocetak otvaranja ne bi smeo da bude pre 2010. godine, kada će se podeliti besplatne akcije ili posle toga, kada EPS bude odbacivao znacajan profit, a te akcije budu vredele više nego danas. Vrednost akcija je u direktnoj vezi sa cenom robe koju prodaje kompanija i profitom ili gubitkom koji beleži.
Nemanje važni poslovi su dalje izdvajanje neelektroprivrednih de- latnosti i njihova predaja vlasniku – državi, dalje organizacione promene u proizvodnom i distributivnom delu, kao i unapređivanje finansijskih per- formansi privrednih društava.
EPS je, naglašava Đorđević, i veli- ki investitor. U ovom trenutku vred- nost ulaganja koja se realizuju u EPS-u je oko 300 miliona evra. Od te sume u do- maćim firmama realizuje se bar polo- vina. Zahvaljujući tim poslovima u EPS- u, i dobar deo srpske privrede radi.
Direktno ili indirektno, u privredi Srbije za EPS radi gotovo 100.000 ljudi. EPS jeste najveći njihov oslonac i nije ni cudo što smatraju da je vreme da Sr- bija pokrene velike energetske inves- ticije, jer je to prilika i da se te firme zaposle, uzdignu i obezbede egzisten- ciju za toliko ljudi. Ako u EPS-u radi 35.000 ljudi, ako od EPS-a živi još oko 100.000 u privredi Srbije, ako u svakoj porodici ima po cetiri clana, možemo reći – od EPS-a zavisi više od 400.000 ljudi. I o tome se mora voditi racuna, rekao je na kraju intervjua za casopis ‘’Geopolitika’’ dr Vladimir Đorđević, generalni direktor EPS-a.