elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

15 Apr 2008 - b92
Moguća izgradnja 900 malih HE

14 Apr 2008 - biznis
KONFERENCIJA O ENERGETSKOJ BUDUĆNOSTI BA

14 Apr 2008 - tanjug
Posao za mlade strucnjake

14 Apr 2008 - dnevnik
Skresana ulaganja u struju

14 Apr 2008 - b92
I EPS u ruskom zagrljaju?

14 Apr 2008 - kWh
Nova snaga iz starih elektrana

10 Apr 2008 - vnovosti
Moskva hoće i kilovate

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 5013 do 5019 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


14 Apr 2008 - kWh - Nova snaga iz starih elektrana

U EPSu se ozbiljno pristupilo projektima povećanja snage u postojećim termo i hidro elektranama. Iz TENTa B se već do kraja godine ocekuje do datnih sto megavata
Ne samo kod nas već ni u okolnim zemljama sledećih godina ne bi tre balo ocekivati ulazak u pogon nekog većeg termoenergetskog bloka: koliko znam do 2015. u izgledu je jedino ulazak novog 600megavatnog bloka u TE „Šo štanj“ u Sloveniji. A izvesno je da će kod nas potrošnja i uvoz elektricne energije da rastu. Zato smo još prošle godine ozbiljno pristupili projekti ma povećanja snage u postojećim, ter mo, a donekle i u hidroelektranama. Ukazujući na ovu orijentaciju EPSa na pocetku razgovora za list “kWh”, Boško Buha, direktor Direkcije EPSa za pro izvodnju energije, napomenuo je da su konkretno u TENT, tokom 2007. godine, u te svrhe već ukljuceni razni domaći instituti i firma „Alstom“, kao ispo rucilac originalne opreme za 300me gavatne blokove u TENT A i 618megavat ne blokove u TENT B.
Konstatovali smo da na blokovi ma od 618 megavata snaga može da se poveća za po 50 megavata. Jedan rotor visokog pritiska već je upućen u Man hajm na odgovarajuću doradu i krajem ove godine biće ugrađen u TENT B1. Rotor iz B1 biće demontiran i pos lat u ‘’Alstom’’, tako da mi već ove 2008. imamo šansu da završimo taj posao i da povećamo snagu na oba bloka u TENT B. Istini za volju, ti blokovi već voze 630, pa i 640 megavata, iako je nomi nalna snaga 618 megavata i tako, na neki nacin, već pripremamo i navi kavamo ljude na posao koji ih ceka. I na bloku TENT A6 radi se na pro jektu povećanja snage, koji je podeljen u dva dela. Ove godine biće revitalizo van cevni sistem, jer je taj segment stva rao velike probleme. Rekonstrukcija turbinskog postrojenja bi se završila do 2010. i time bi se, po recima našeg sagovornika, dobilo još 40 megavata. Radovi po tom projektu su već u toku.
Bitna rekonstukcija mlinova
Kada je rec o blokovima 3, 4 i 5 u TENT A, da bi se i njima povećala snaga, prethodno je potrebno rekonstruisati mlinove i to bi se obavilo pomoću kre dita EBRD. Kada se ovi mlinovi dovedu na projektovane parametre, dobiće se povećanje snage od 20 do 30 megavata po bloku. Ti poslovi su već konkretizova ni. Razmišljamo, takođe, i o dovođenju kostolackih elektrana na nominalne parametre u prvoj fazi, a kasnije ispi taće se njihove mogućnosti i za eventu alno povećanje snage – rekao je Buha. I jedan stariji blok u TE ‘’Koluba ra’’ (A3), tokom ove godine najvero vatnije biće doveden na nominalne parametre, cime bi sa sadašnjih 25 mogao da se podigne na 65 megavata. Naš sagovornik istice da je svaki megavat, koji ovako dobijemo, svakako jevtiniji od onog koji se uvozi. U toku je, takođe, projekat revitalizacije i povećanja snage u HE ‘’Đerdap“ (od cega će se deo poslova realizovati i pre ko aranžmana sa Rusijom).
Za povećanja snage u termoelekt ranama, svakako, bitno je pitanje ima li za to i dovoljno uglja. U Kostolcu ne bi trebalo da bude problema, jer su tu nacinjeni odgovarajući koraci i već 2007. godine postignuta je najveća proizvodnja uglja do sada. Planira se da ovi kopovi uskoro izađu sa proiz vodnjom od devet miliona tona uglja go dišnje. Radovi za to su u toku (na petom BTO sistemu i drugi). Kostolacke elek trane su od lošeg rada došle na dobar nivo, ali tu ima još dosta prostora za razna poboljšanja. Proizvele su 2007. godine oko pet milijardi kilovatca sova elektricne energije i mislim da bi brzo, bez posebnih problema, mogao da se dostigne nivo proizvodnje od pet i po, a kasnije i od šest milijardi kilovatcasova godišnje. Neophodno je skratiti vreme popravki, jer su ti ispadi uglavnom izazvani kvarovima na cevnom sistemu i na tome se već radi. Jedna ekipa iz TENTa, zajedno sa strucnjacima iz Kostolca, snimila je sadašnju situaciju, sa zadatkom da pre duzme odgovarajuće mere kako bi se ti blokovi doveli na projektovane para metre istice Buha.
Visoko kotirani kadrovi
Osvrćući se na odlazak kadrova iz EPSa, naš sagovornik naglaša va da se tom problemu ni izbliza ne posvećuje pažnja koju zaslužuje. Čes to se i ne primećuju dovoljno, a kada se primete da nedostaju, obicno bude kasno. Jer ovo su, kaže Buha, sistemi koji imaju veliku inerciju, ali se po lako urušavaju iznutra.
Vrlo je neuobicajeno da za tri go dine, na primer, iz TENTa ode 45 in ženjera i sto poslovođa, predradnika i prvih majstora! Ovaj podatak je vrlo alarmantan i već duže vreme na to ukazujemo kao na veliki problem elek troprivrede. Iako zarade sada nisu tako niske, mladi strucnjaci, narocito oni koji poznaju najnovije tehnologije upravljanja elektranama, posao vrlo lako nađu van EPSa i odlaze. EPS ima potrebe za takvim profilom kadrova, koji se visoko kotiraju na tržištu, jer automatizacija blokova osetno po većava njihovu pouzdanost. U TENT A su svi blokovi, izuzev šestog, automa tizovani. Takvi strucnjaci, međutim, vrlo brzo nađu bolje plaćeni posao, ili odu nakratko da završe neki po sao, na primer, za „Simens“, i više se ne vraćaju. Strane firme, zapravo, brzo prepoznaju takve inženjere i ne pitaju za cenu. I „Simens“ i „Alstom“ u ovom trenutku, recimo, traže veliki broj tih inženjera („Simens“ cak tri hilja de), a pritom ne uzimaju samo najbolje kadrove, nego i osrednje strucnjake, samo ukoliko poznaju jezik – kaže Buha.
Naš sagovornik navodi i primer zavarivaca koji, inace, ne rade di rektno u elektroprivredi, ali su u velikoj meri angažovani prilikom remonta. To je i razlog što su dostigli neverovatnu prohodnost u inostrans tvu. Konkretno, prilikom predstojećeg velikog remonta u TENT A6, biće ne ophodno da se uradi cak 60.000 varova, a po recima Buhe, i kada bi se angažo vali svi zavarivaci u postojećim fir mama, posao ne može da se završi na vreme, pa zato ovim pitanjima mora da se posveti izuzetna pažnja.