elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

29 Apr 2008 - beta
U Kolubari iskopano 8,5 miliona tona lig

28 Apr 2008 - danas
Biomasa najveći obnovljivi energetski re

28 Apr 2008 - beta
Investicije EPS-a 28,5 mlrd. dinara

28 Apr 2008 - vnovosti
Vetar nosi kilovate

24 Apr 2008 - seebiz
Kanađani grade vetrenjacu u Jagodini

22 Apr 2008 - b92
Biomasa se ne koristi za energiju

22 Apr 2008 - beta
Struja iz vetra vredna 120 miliona evra

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4999 do 5005 od ukupno 5591 vesti Srbija



Web Analytics


28 Apr 2008 - vnovosti - Vetar nosi kilovate

OBNOVLjIVI izvori energije tek će postati tema kojom će se energeticari naše zemlje baviti. Srbija ima potencijal da 55 odsto ukupne energije, koju sama proizvodi, dobija iz obnovljivih izvora. Zasada, nažalost, koristi svega 18 odsto i to su samo velike hidroelektrane - kaže Dejan Stojadinović, pomoćnik ministra energetike. Prema aktuelnim procenama, najveći potencijal obnovljivih izvora je u biomasi, cak 49 odsto, solarnoj energiji 13 odsto,dok velike hidroelektrane zauzimaju 27, a male hidroelektrane tri odsto. Vetar i geotermalna energija zauzimaju po cetiri odsto. Jedna od prvih inicijativa jeste nedavna odluka opštine Jagodina da pocnu pripreme za izgradnju vetrenjaca koje će energiju vetra pretvarati u struju. Iako nije precizirano koliko će koštati investicija, kao ni koliko će se vetrenjaca i kojeg kapaciteta graditi, kao ni gde, poznato je da će ovaj projekat biti urađen u saradnji sa kanadskom firmom "Triolion enerdži" iz Toronta. Ministarstvo energetike je 17. marta ove godine dalo saglasnost za projekat.
- Ugovor o izgradnji vetrenjaca predsednik opštine Dragan Marković potpisaće u maju u Kanadi, a celu investiciju finansiraće "Triolion enerdži" - rekao je odbornik opštine Jagodina Životije Jovanović, zadužen za saradnju sa Kanađanima. - Tako bi Jagodina bila prva u Srbiji koja bi proizvodila struju na taj nacin.
Kako kaže Stojadinović, Srbija ima potencijal da iz energije vetra godišnje proizvede 2,3 milijarde kilovat-casova elektricne energije. Po ceni od pet evrocenti ukupna vrednost dostiže oko 120 miliona evra.
- Ukupan instalirani kapacitet vetrogeneratora u svetu u prošloj godini bio 95.000 megavata, a u Evropi najveći proizvođaci energije na vetar su Nemacka sa 22.000 megavata i Španija sa 16.000 megavata - istice pomoćnik ministra.
Prema recima Stojadinovića, da bi proizvodnja elektricne energije vetrogeneratorima bila ekonomicna, potrebna je minimalna srednja godišnja brzina vetra od pet metara u sekundi na visini od 50 metara iznad tla. Lokacije sa najvećom prosecnom godišnjom brzinom vetra u Srbiji su Midžor gde je brzina 7,66 metara u sekundi, Suva planina sa 6,46, Vršacki breg i Tupižnica sa 6,27, Krepoljani sa 6,18 i Deli Jovan sa 6,13.
Ipak, gradnja malih hidroelektrana najviše privlaci investitore, a procenjuje se da u Srbiji postoji oko 900 potencijalnih lokacija za gradnju HE snage do 10 megavata, ukupnog kapaciteta 500 megavata.
Kako je objasnio Stojadinović, određeno je da energetske dozvole za gradnju hidroelektrana daje Ministarstvo energetike, ali je za one koje imaju snagu ispod jednog megavata dovoljna samo saglasnost opštine.
Zasada jedina urađena studija za mini-hidroelektranu je na lokaciji Ćelije na reci Rasini, nizvodno od Brusa. Studija je pokazala da je potrebna investicija od 3,2 miliona evra za dve godine, dok za povraćaj uloženih sredstava treba šest godina. Zasada se zna da je panamska kompanija "Logpor" već dobila energetsku saglasnost za izgradnju ove HE i ima rok da do sredine sledeće godine pocne gradnju.GDE DUVA
AKTUELNE lokacije u Srbiji na kojim bi mogli biti izgra?eni vetrogeneratori su Dolovo kod Panceva i In?ija sa po 20 megavata snage, kao i Bela Crkva i Kovin sa po 100 megavata snage, ali se te lokacije još analiziraju - naveo je Stojadinovi?.
OBAVEZE DRŽAVE
PREMA ugovoru o energetskoj zajednici, Srbija ima obavezu da do 1. jula ove godine definiše cilj uceš?a obnovljivih izvora za 2010. godinu, što bi moglo da bude oko 30 odsto. Prošle godine uceš?e u ukupnoj potrošnji struje bilo je 25 odsto - istice pomo?nik ministra.
Prema Stojadinovi?u, potrebno je i da se do 1. jula 2009. godine kroz izmene Zakona o energetici odredi i sistem podsticaja za koriš?enje obnovljivih izvora, kao i izdavanja "zelenih" sertifikata, koji ?e garantovati poreklo energije.