ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
8 Jun 2008 - b92 "Odomaćenje" energetske efikasnosti 8 Jun 2008 - fonet UGOVOR VREDAN 1,3 MILIONA DOLARA 6 Jun 2008 - danas Najjeftiniji ali i najrizičniji izvor en 5 Jun 2008 - beta Smenjen generalni direktor KEK 5 Jun 2008 - vnovosti Mrak u kasi EPS 5 Jun 2008 - politika Kosmet će morati da uvozi struju 5 Jun 2008 - beta Inženjerski kadar razvojni potenicijal
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 4971 do 4977 od ukupno 5592 vesti Srbija
|
6 Jun 2008 - danas - Najjeftiniji ali i najrizičniji izvor en Beograd - Iako privreda Srbije, koja je najveći potrošač energije, radi sa kapacitetima koji su daleko ispod proizvodnje iz 80-ih godina, naša zemlja suočena je sa hroničnim nedostatkom energije. Procenjuje se da u proseku nedostaje oko milijardu kilovatsati godišnje i da će se, zbog očekivanog rasta proizvodnje, potražnja uvećavati. Uprkos tome, u proteklih 20 godina nije izgrađena ni jedna nova elektrana pa se, iako je usvojen moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana, postavlja pitanje korišćenja i tog vida energije. Rasprava na tu temu dodatno se intenzivira kada se u okruženju dogodi neki akcident ili kvar u nuklarkama, kakav je pre dva dana bio u slovenačkoj elektrani Krško. U Srbiji se najviše struje dobija iz termoelektrana, koje će već za nekoliko decenija postati problematičan izvor energije, s obzirom na to da su zalihe uglja dovoljne za 50 do 60 godina. Stručnjaci tvrde da ne treba mnogo računati i na izgradnju velikih hidroelektrana, jer je i voda sve deficitarniji resurs koji se koristi za prioritetnije namene, dok za narastajuće potrebe Srbije elektrane na gas nisu isplative jer je reč o uvoznom energentu. - U savremenom svetu geopolitička situacija određena je nuklearnim potencijalima zemalja, i na nama je da odlučimo hoćemo li se uhvatiti u koštac sa tim izazovom ili ćemo se pomiriti sa inferiornom ulogom. A odluka nije zasnovana samo na činjenici da u zemlji postoji dovoljno eksperata za bezbednu primenu energije koja je najjeftinija i ekološki najčistija, već i na proceni koliko smo u stanju da izgradimo adekvatan ekološki ali i administrativni kapacitet koji tu proizvodnju mora da prati - kaže za Danas istraživač Instituta u Vinči Krunoslav Subotić. On ističe da Srbija ni posle četiri decenije istraživanja te energije nije uspela da izgradi nuklearnu industriju, iako su sve zemlje u okruženju, čak i manje razvijene od nas, to učinile. Subotić podseća da se u našem neposrednom okruženju nalazi desetak nuklearki, pa je strah od eventualne izgradnje još jedne, na našoj teritoriji, bespredmetan. Ukoliko je Srbiji potrebna energija, onda je logično da se opredeli za najjeftiniju. Proizvodnja jednog kilovatčasa u nuklearnoj elektrani košta oko 1,8 centi, u elektrani na ugalj - 2,2 centa dok se u pogonima na gas i mazut cena je između tri i četiri centa. Najzastupljenija je proizvodnja električne energije u termolelektranama, koje u svetskom kolaču učestvuju sa 40 odsto, a po 20 odsto odnosi se na proizvodnju na gas, ugalj i hidro pogon, ali kako je tu reč o ograničenim resursima, novi izvori moraju da se traže - kaže Subotić. Protivnici izgradnje nuklearnih elektrana ukazuju na činjenicu da se razvijene zemlje zalažu za veću primenu nuklearne energije, da čak pokušavaju da reše i problem nuklarnog otpada, ali da istovremeno u svojim sredinama smanjuju broj nuklearnih reaktora. Od oko 20 novih nuklarki koje su u fazi izgradnje, najviše ih je na teritoriji zemalja "trećeg sveta", pre svega u Aziji. Anđelka Mihajlov, bivša ministarka ekologije a sada predsednica Udruženja "Ambasadori životne sredine", kaže za Danas da analize pokazuju da će proizvodnja nafte dostići maksimum 2010. i da je slična situacija i sa ugljem. Ona ukazuje da stručnjaci u svetu razmatraju bar pet oblasti kojima bi i domaća nauka i državna administracija trebalo više da se bavi. Na prvom mestu je povećanje energetske efikasnosti, druga tema je razvoj obnovljivih izvora, gde takođe zaostajemo jer naša zakonska regulativa još ne omogućava da se alternativno proizvedena energija, na primer sunčeva ili iz vetra, uvede u sistem. U tim oblastima Mihajlova vidi mogućnost Srbije da obezbedi potrebne količine energije ali dodaje da se u svetu istražuju i nova nalazišta nafte na Severnom polu, ispituju se nove, čistije tehnologije za proizvodnju u termoelektranama koje bi smanjile emisiju štetnih gasova i otpada, i na tek kraju, razmatra se razvoj nuklearne industrije. - Iako sam kao stručnjak svesna prednosti nuklarne energije, kao čovek teško mogu da prihvatim rizik koji ta proizvodnja podrazumeva. Mislim da u čitavom regionu nismo dovoljno tehnološki zreli da se s tim nosimo a posebno nismo u mogućnosti da rešavamo pitanje nuklearnog otpada, koje je planetarni problem jer samo dve zemlje u svetu - Finska i Švedska imaju metodologiju bezbednog odlaganja - podseća Mihajlova. U neposrednom okruženju Srbije, radi desetak nuklearnih reaktora. Bugarska ima NE Kozloduj, u kojoj rade dva bloka ukupne snage 2.000 megavata i planira izgradnju još jedne, u Mađarskoj radi NE Paks, sa 4 bloka snage 1.910 megavata, dok NE od po 700 megavata imaju Slovenija i Rumunija, koja Nema povećane radioaktivnosti u Srbiji - Srbija ima najmoderniji i najbolji sistem rane najave nuklearne opasnosti u celoj Evropi. Jedino francuski sistem može da parira našem. Međutim, njihova očitavanja su na svaka dva sata, a mi imamo očitavanja na pola sata. Pored toga, Srbija gradi geografski informacioni sistem koji će pratiti sve parametre životne sredine. Imamo i ugovor sa 12 zavoda za javno zdravlje, koji izlaze na lice mesta svaki put kada se dogodi neki akcident - izjavio je ministar zaštite životne sredine Saša Dragin, komentarišući posledice akcidenta u nukleranom reaktoru elektrane Krško. I predsednik regulatornog tela za nuklearnu i radiacionu bezbednost Srbije Ištvan Bikit, potvrdio je da sistem za ranu najavu nuklearnih akcidenata Srbije nije registrovao nikakve promene u nivou radioaktivnosti. planira gradnju još dva bloka u NE Černa voda. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
17 Nov 2026 ekapija |