elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

30 Nov 2009 - b92
Razgovori o nuklearkama

30 Nov 2009 - novosti
Mišljenje do maja

29 Nov 2009 - smedia
"Zaboravnima" prete makaze

29 Nov 2009 - biznis
Kineski kredit za Kostolac

29 Nov 2009 - biznis
Agencija očekuje zahtev za poskupljenje struje

27 Nov 2009 - novosti
Zimski udar od kilovata

27 Nov 2009 - politika
Ekološka energija iz Srbije

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 4418 do 4424 od ukupno 5593 vesti Srbija



Web Analytics


27 Nov 2009 - politika - Ekološka energija iz Srbije

U Srbiji još uvek nisu izgrađene „plantaže vetrenjača”, niti se vetrogeneratori postavljaju na krovovima stambenih zgrada, kao npr., u Beču, i po dvorištima porodičnih kuća. Ali osnova za korišćenje energije vetra postoji – u Subotici je izgrađena fabrika za proizvodnju vetrogeneratora. Najzaslužniji za izgradnju ove fabrike je Helmut Oster , Nemac, sa izuzetno zanimljivom životnom pričom, koja je duboko vezana za Vojvodinu.
– U firmi Loher, iz Rustorfa, u Bavarskoj, zadužen sam za razvoj vetrogeneratora, kaže Helmut Oster. Kada smo odlučili da otvorimo nove pogone na istoku, rukovodstvo Lohera je razmišljalo o Mađarskoj, Rumuniji i nekim drugim zemljama – a ja sam rekao: treba raditi u Srbiji!
Odluku da proizvodnja generatora za vetrenjače bude pokrenuta u Subotici, Oster je obrazložio kvalitetnom i jefitnom radnom snagom, ali je u sebi imao još jedan razlog – veoma ličan – rođen je u selu Hetin, pored Kikinde.
– Pre nego što smo odlučili da pokrenemo proizvodnju u Srbiji, imali smo ne baš uspešnu saradnju sa Severom iz Subotice, nastavlja priču o vetrenjačama Oster. Međutim, ja sam poznavao ljude, inženjere i tehničare, i znao sam da su oni odgovorni, stručni i vredni. Neki od njih su bili i iz mesta u kojem sam rođen, 1942. godine.
Helmutov otac, Karl, je poginuo u ratu kao mobilisani nemački vojnik, majka, Gizela, je deportovana u Sovjetski Savez na prinudni rad. U Kikindi je ostalo troje dece, Hans, Hilda i najmlađi Helmut. Svo troje je preživelo golgotu logora za radno nesposobne nemačke narodnosne zajednice, posle septembra 1944.
Vetrovi istorije odveli su Helmuta i baku sa majčine strane u Rumuniju, a brat i sestra su ostali u Kikindi, kod bake sa očeve strane. Otuda i ne treba da čudi, želja direktora Helmuta Ostera da ukroti vetrove kako bi proizvodili čistu električnu energiju, umesto haosa u životima običnih panonskih porodica. Pitamo ga da li mu je zadovoljstvo što je pokrenuo proizvodnju u zemlji rođenja.
– Naravno, odgovara, sreća je kad se spoje osećanja i dobar posao. Moja sestra, Hilda Oster Banski, živi u Kikindi, brat mi je nedavno preminuo.
Do sedišta firme Loher u Bavarskoj, gde je dom Helmuta Ostera, stigao je preko Temišvara, u kojem je završio srednju elektromašinsku. Tog prerioda se seća po internatu, u kojem je bilo malo hrane;čaj, marmelada, krompir paprikaš. Stroge discipline i bežanja na ulicu, gde su se „momci iz internata” snalazili da prežive. Potom je 1961. godine uspeo da se dokopa Nemačke. Majku je ponovo upoznao, video je poslednji put kad je imao dve godine. Ona je već bila udata. Srećom, Helmut brzo dobija posao u Loheru, u kojem ostaje do penzionisanja.
Proizvodnju vetrogeneratora u Srbiji, započeo je 2002. godine.
– Moj partner u osnivanju fabrike bio je Ištvan Sekula, bivši šef kontrole kvaliteta u Severu. Za jednim ručkom ustanovili smo da smo rođeni u istom selu, kaže Oster.
U početku je zapošljavao samo 10 ljudi. Proizvodnja je rasla. Potom je na Paliću zakupljena tenis hala, u kojoj je posao dobilo 120 ljudi. I dalje je to bio posao ugradnje delova u vetrogenerator. Proizvodnja je bila jeftina i kvalitetna. Kupci generatora su nalaženi van Srbije. Tražnja je uslovila da ponovo prošire proizvodnju. Zakupljen je bivši magacin Koka – kole u Subotici. Tu je stalni posao našlo 700 radnika, da bi ekonomska kriza taj broj smanjila na 500.
Do sada je u pogonima Lohera u Subotici proizvedeno 10 400 generatora za vetrenjače, jačine 1,5 do 3,5 megavata. Dosadašnja ukupna proizvodnja može da pokrije potrebe za eletkričnom energijom 20 miliona domaćinstava. Tržišna cena generatora od 1,5 MW je oko 50 000 evra, dok je cela konstrukcija vetrenjače nekih milion i po. Najveći kupci vetrogeneratora iz Subotice su Dženeral elektrik, nemački Nordens, i danski Vestas.
– Odlazim u penziju zadovoljan. Mislim da sam učino nešto vredno, kaže rođeni Hetinac, Helmut Oster. Budućnost je u čistim izvorima energije. Potražnja za vetrenjačama je sve veća. Planiraju se „vetro-parkovi na moru”. Za morske vetrenjače potrebni su jači generatori, od 4,5 i 5 MW. Novi vlasnik fabrike u Subotici je Simens Srbija. Očekujem da će oni nastaviti rast kompanije, i da će doprineti razvoju ravnice u kojoj sam rođen”.



VESTI BALKAN SVET

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezani vesti SRBIJA :

18 Nov 2026 cigre
Webinar: Od regionalnog poremećaja do sigurnijeg sistema: Iskustva i naučene lekcije iz incidenata u jugoistočnoj Evropi (2023–2025)
17 Nov 2026 ekapija
Srbija prva završila proveru za povezivanje tržišta električne energije sa EU
15 Nov 2026 021
Plan studenata za energetiku
15 Nov 2026 newsmax
Šta nas čeka na zimu i kakve će biti cene
15 Nov 2026 blic
Koji kućni aparati troše najviše
11 Nov 2026 EE
20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO
10 Nov 2026 snm
Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra
9 Nov 2026 rts
Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone
6 Nov 2026 blic
U Srbiji skoro 10.000 električnih automobila

NEW WEBSITE ABOUT POWER SYSTEMS
NEWS, EVENTS, BOOKS, BLOG, UNIVERSITIES elektroenergetika