elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

28 Nov 2010 - balkans
EPS predstavio realizovane i buduće projekte

28 Nov 2010 - kWh
Džoker za ledene dane

28 Nov 2010 - kWh
Ekologija neodvojiva od energetike

26 Nov 2010 - novosti
Nuklearka sve bliže

26 Nov 2010 - rts
Čekajući popuste za struju

25 Nov 2010 - politika
Nuklearka „Belene” neisplativa za Srbiju

24 Nov 2010 - danas
Samo politika određuje cene EPS-u

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 3984 do 3990 od ukupno 5593 vesti Srbija



Web Analytics


28 Nov 2010 - kWh - Džoker za ledene dane

Zlatne rezerve svi cene, jer „uskaču“ kad je najteže. U elektroenergetici osobine ključnog igrača imaju reverizibilne hidroelektrane, jer pokrivaju potrošnju električne energije najkritičnijim trenucima. U srpskom elektroenergetskom sistemu postoji jedna reverzibilna HE, „Bajina Bašta“, i svojevrsna je rezerva za dane kada nedostaje električne energije.
Stručnjaci jednostavno objašnjavaju da je RHE po konstrukciji slična akumulacionoj HE, ali velike pumpe tokom manje potrošnje energije vraćaju vodu u akumulaciono jezero, dok u vreme nestašice energije puštaju vodu iz akumulacije i proizvode struju kada je najviše potrebna i najskuplja.
Značaj RHE je izuzetan za pokrivanje naglih promena u elektroenergetskom sistemu, kako u slučaju ispada, tako i u održanju bilansa, u vreme prelivnih voda kada ima viškova koje je teško plasirati. RHE su neophodne i u trenucima višesatnih ili višednevnih manjkova.
– Bez reverzibilnih kapaciteta se ne može i njihov značaj se vidi kada se ostane bez njih – kaže Miladin Basarić, direktor Sektora za energetsko planiranje i upravljanje u Direkciji EPS-a za trgovinu električnom energijom. – Koliko je značajna RHE „Bajina Bašta“ videlo se u oktobru kada smo vanredno uvozili struju, jer se zbog nepredviđenih okolnosti praznilo i kasnije punilo jezero na Perućcu.

Kontrola i velikih voda i preliva

Basarić kaže i da je rad RHE posebno značajan u letnjim i jesenjim mesecima, kada opadne hidrologija i rade se remonti u termoelektranama. RHE su, po njegovom mišljenju, veoma važne za stabilnost, odnosno za balansiranje sistema, a nedavno se to i videlo kada je otkazalo po 300 megavata u Obrenovcu i Kostolcu, kao i još dva bloka po 250 megavata na Kosovu i tada je reverzibilna HE radila da bi bio izbalansiran sistem proizvodnje i potrošnje.
– RHE su značajne i za proizvodnju kada dođe do velikih voda, a da ne bi bilo prelivanja na scenu stupaju reverzibilke – objašnjava Basarić. – Pumpanje vode se radi u noćnom režimu od ponoći do osam ujutru i potom se proizvodi električna energija za dnevne vrhove, a opet pumpe rade kasnije popodne i koristi se energija za večernje vrhove potrošnje. RHE „Bajina Bašta“ je značajna za zimske režime, jer tada sa punim jezerom izdržavamo ledene dane i nestašice energije, kao i velike večernje vrhove.
Basarić kaže da godišnja proizvodnja naše RHE zavisi od toga koliko se napuni jezero, odnosno od hidrologije. Tokom prošle godine proizvedeno je oko 600 miliona kilovat-časova, a prosek je oko 500 miliona kilovat-časova.
Da su RHE veoma važne tvrdi i Slobodan Mitrović, pomoćnik direktora Direkcije EPS za strategiju i investicije. Prema njegovim rečima, svako pumpno-akumulaciono postrojenje u „enerdži miksu“ proizvodnje daje vrlo fleksibilnu energiju i snagu, kako i potrošnje, tako i proizvodnje, a obezbeđuje se bolje korišćenje postojeće proizvodnje u HE i TE.
– RHE služe i za smanjenje mogućih preliva kod HE, smanjenje „potiskivanja“ u TE i može se obezbediti „pokrivanje“ nekontinualnog rada budućih vetroelektrana – ističe Mitrović. – Da je bolja organizacija tržišta električne energije na Balkanu, svaka RHE bila bi izuzetno zanimljivo postrojenje za dobru komercijalizaciju deponovane energije. Zasad se korišćenje ovakvih elektrana u pumpnom ili proizvodnom režimu odvija samo u okviru nacionalnih elektroprivrednih sistema.
O budućnosti i investicijama u RHE sve više se govori. Odnedavno je u javnosti aktuelizovan i stari projekat RHE „Bistrica“, a planirano je analiziranje i mogućnosti projekta „Đerdap 3“. Pre godinu dana EPS je sa nemačkom kompanijom RWE potpisao Memorandum o razumevanju, koji se odnosi na projekte gradnje HE na Velikoj Moravi, gornjoj Drini, kao i izgradnju RHE „Đerdap 3“.

Fleksibilan projekat

Prema rečima Slobodana Mitrovića, RHE „Bistrica“ je sa projektovanim vrednostima od četiri agregata po 170 megavata fleksibilnija za sistem EPS-a u odnosu na RHE „Đerdap 3“, za koju je planirano četiri agregata po 600 megavata, a koja zasad ima smisla samo kao regionalni kapacitet
– Komparativno posmatrajući, RHE „Bistrica“ je energetski vrlo korisna i investiciono vrlo prihvatljiva za postojeću veličinu elektroenergetskog sistema EPS-a – kaže Mitrović. – RHE „Bistrica“ bi bila veoma korisna u slučaju ako se raskine ugovor za Crnom Gorom za korišćenje HE „Piva“, a to bi moglo da se očekuje 2015. godine. Tada bi pojava RHE „Bistrice“ u sistemu EPS-a bila kvalitativno i kvantitativno odlična zamena.
Mitrović objašnjava da se u zaleđu RHE „Bistrica“ nalaze jezera Uvac i Kokin Brod, sa mogućom maksimalnom ukupnom akumulacijom od oko 230 miliona kilovat-sati i budući mogući bazen „Klak“ od RHE „Bistrica“ sa projektovanih oko 80 miliona kilovat-časova. To predstavlja izuzetan potencijal deponovane energije za upotrebu u elektroenergetskom sistemu sa visokim stepenom raspoloživosti, odnosno njenog korišćenja u bilo kojem trenutku.
Pomoćnik direktora Direkcije za strategiju i investicije ukazuje i na to da je 230 miliona kilovat-časova energetska vrednost akumulirane vode sa sopstvenim padom, ali ako se računski uzme u obzir energija i na padu nizvodnih elektrana onda je ovaj broj energetske vrednosti deponovane vode znatno veći i dostiže i do 600 miliona kilovat-časova.
– RHE „Bajina Bašta“ godišnje proizvede oko 500 do 600 miliona kilovat-časova, a RHE „Bistrica“ bi „konzervativno“ ocenjeno proizvodila oko 700 miliona kilovat časova zbog korišćenja prirodnih jezera u zaleđu „Limskih HE“ – kaže Mitrović. – U trenutnim okolnostima, da je bilo RHE „Bistrica“ EPS ne bi kupovao toliko energije tokom zime i ne bismo imali toliko problema sa zahtevanom vršnom snagom u zimskim „špicevima“ potrošnje.
Što se tiče RHE „Đerdap 3“, Mitrović smatra da po svojim energetskim karakteristikama takav objekat zahteva međunarodnu, odnosno regionalnu, kooperaciju u investicijama i izgradnji, posebne modele i ugovore o zajedničkom korišćenju vode i energije i znatno ojačanje postojeće prenosne mreže. On kaže i da se konceptualno rešenje za „RHE Đerdap 3“ pojavilo u javnosti sredinom devedesetih godina, a planirano je da EPS i nemački RWE u narednim mesecima u partnerskom aranžmanu urade studije procene ovog projekta.
I Miladin Basarić se slaže da je „Đerdap 3“ važan regionalni projekat, ali da mora da se ima u vidu energija potrebna za pumpanje vode u jezero. Prema njegovom mišljenju, razlika između RHE „Bistrica“ i „Đerdap 3“ je u tome što bi kroz prirodni dotok „Bistrica“ mogla da koristi i prirodne vode koje stižu iz zaleđa, a ne samo iz jezera.



VESTI BALKAN SVET

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezani vesti SRBIJA :

18 Nov 2026 cigre
Webinar: Od regionalnog poremećaja do sigurnijeg sistema: Iskustva i naučene lekcije iz incidenata u jugoistočnoj Evropi (2023–2025)
17 Nov 2026 ekapija
Srbija prva završila proveru za povezivanje tržišta električne energije sa EU
15 Nov 2026 021
Plan studenata za energetiku
15 Nov 2026 newsmax
Šta nas čeka na zimu i kakve će biti cene
15 Nov 2026 blic
Koji kućni aparati troše najviše
11 Nov 2026 EE
20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO
10 Nov 2026 snm
Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra
9 Nov 2026 rts
Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone
6 Nov 2026 blic
U Srbiji skoro 10.000 električnih automobila

NEW WEBSITE ABOUT POWER SYSTEMS
NEWS, EVENTS, BOOKS, BLOG, UNIVERSITIES elektroenergetika