elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

8 Avg 2011 - novosti
ODOBREN KREDIT ZA RB KOLUBARA

8 Avg 2011 - balkan
NAJVEĆE ZALIHE UGLJA U SRBIJI SU NA KOSMETU

4 Avg 2011 - danas
Naš vetar nije prvoklasan, ali može da posluži

4 Avg 2011 - danas
Proizvodnja struje na KiM neznatno povećana

2 Avg 2011 - politika
DALEKOVODI – META KRADLJIVCA METALA

2 Avg 2011 - danas
KANJIŽA GRADI SOLARNI PARK

31 Jul 2011 - ems
TS Beograd20 – Pomak posle 30 godina

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 3557 do 3563 od ukupno 5593 vesti Srbija



Web Analytics


8 Avg 2011 - balkan - NAJVEĆE ZALIHE UGLJA U SRBIJI SU NA KOSMETU

Ugalj kao energent ima jasnu budućnost u svetu, a Srbija raspolaže rezervama od oko 20 milijardi tona tog energenta od kojih se najviše, oko 14 milijardi tona, nalazi na Kosovu i Metohiji, izjavio je juče državni sekretar za rudarstvo Zlatko Dragosavljević. Na Kosmetu ima najviše rezervi lignita, ali zbog ukupne situacije u južnoj srpskoj pokrajini nemamo direktnu nadležnost nad tim resursima, ukazao je državni sekretar Dragosavljević. Dragosavljević je istakao da Srbija, zbog nekorišćenja uglja sa Kosmeta ima značajne štete i gubitke u energetskom sektoru, jer bi se taj energent koristio, pre svega, za proizvodnju struje. Prema podacima srpskog ministarstva energetike iz 2009. godine vrednost imovine države Srbije u sektoru elektroenergetike, koja je protivpravno prisvojena na Kosmetu, iznosi oko 1,5 milijardu evra.
"Vrednost tog bogatstva iznosila bi do 100 milijardi evra, kada se uzme u obzir perspektiva i iznos koji bi se dobio eksploatacijom i pretvaranjem tog energetskog bogatstva u električnu energiju", rečeno je Tanjugu u resornom ministarstvu.
Vrednost elektrana na Kosmetu procenjena je na oko milijardu evra, a pripadajuće prenosno-distributivne infrastrukture na oko pola milijarde evra.
U procenu vrednosti te imovine ulaze elektrane, koje je država Srbija gradila iz kreditnih sredstava, kao i distributivna i prenosna mreže i pripadajuća postrojenja.
Dragosavljević je podsetio da se trenutno iz uglja u Rudarskom basenu Kolubara dobija polovina struje u Srbiji, s obzirom da se tu proizvodi više od 70 odsto domaćeg uglja.
Ugalj je danas dominantna mineralna sirovina u Evropi i svetu i najznačajnija energetska sirovina u Srbiji, a u poslednje vreme se sve više povećavaju ekološki zahtevi koje treba ispuniti za proizvodnju struje iz uglja, primetio je Dragosavljević.
Nedavna nuklearna katastrofa u Japanu ukazuje da će mnoge države u Evropi drugačije gledati na značaj uglja i moraće svoju energetsku strategiju da prilagode novonastalim okolnostima, jer su pritisci na obustavljanje proizvodnje struje iz nuklearnih elektrana sve veći.
Zbog toga se očekuje da će rasti potrošnja uglja i proizvodnja struje iz uglja u Evropi do 2030, kazao je Dragosavljević.
Državni sekretar je najavio da i Srbija u narednoj deceniji planira da poveća dobijanje uglja sa sadašnjih 37 na 57 miliona tona godišnje, kao i proizvodnje struje iz uglja.
U Kostolcu je, kako je naveo Dragosavljević, planirano povećanje proizvodnje sa devet na 12 miliona tona uglja godišnje, a u Kolubari sa 30 na 38 miliona tona.
"Planiramo i otvaranje novih ležišta uglja. Radi se na projektu novog Kovina, gde postoje rezerve uglja od oko 200 miliona tona uz mogućnost izgradnje termoelektrane (TE) do 600 megavata, a razmatra se i realizacija projekta novog Štavlja, sa rezervama uglja od 200 miliona tona i izgradnja termokapaciteta od 320 megavata," najavio je Dragosavljević.
Državni sekretar, takođe, očekuje da će proces izbora stateškog partnera biti završen do polovine 2012. tokom koje će početi i poslovi na otvaranju pomenutih rudnika.
"Očekujemo do kraja ove godine definisanje procedure izbora strateškog partnera i za Kovin i Štavalj i da do kraja godine imamo jasnu proceduru, pa da počenemo taj posao", kazao je državni sekretar za rudarstvo.
Nivo investicija potrebnih za projekat novi Kovin iznosi oko milijardu evra, za izgradnju novog rudnika i TE.
Za Štavalj neophodno između 500 i 600 miliona evra i to bi bila najveća investicija na Pešteru, koja bi donela više od 1.000 novih radnih mesta, precizirao je Dragosavljević.
Dragosavljević je ocenio da ugalj ima jasnu budućnost i da je nezamenjiv energent u 21. veku, istakavši da se tehnologije za proizvodnju struje iz uglja sve više usavršavaju, bez obzira na sve strožije ekološke zahteve.
Srbija je, kako je istakao, u protekloj deceniji uložila dosta sredstava u revitalizaciju i poboljšanje tehnološkog nivoa TE, ali je to još ispod evropskih standarda.
U ovoj deceniji Srbiju, po Dragosavljeviću, očekuju velika ulaganja u zaštitu životne sredine, s obzirom da domaće TE do 2017. godine moraju zadovoljiti evropske ekološke standarde.
To iziskuje ogromna sredstava, ali treba imati u vidu značaj nezavisnosti u proizvodnji električne energije, koji Srbija ima zahvaljujući zalihama uglja, pa će morati da budu uložena sva potrebna sredstava kako bi termoelektrane prilagodili evropskim standardima, poručio je državni sekretar za rudarstvo Zlatko Dragosavljević.



VESTI BALKAN SVET

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezani vesti SRBIJA :

18 Nov 2026 cigre
Webinar: Od regionalnog poremećaja do sigurnijeg sistema: Iskustva i naučene lekcije iz incidenata u jugoistočnoj Evropi (2023–2025)
17 Nov 2026 ekapija
Srbija prva završila proveru za povezivanje tržišta električne energije sa EU
15 Nov 2026 021
Plan studenata za energetiku
15 Nov 2026 newsmax
Šta nas čeka na zimu i kakve će biti cene
15 Nov 2026 blic
Koji kućni aparati troše najviše
11 Nov 2026 EE
20 GODINA SAJTA WWW.ELEKTROENERGETIKA.INFO
10 Nov 2026 snm
Za 289 zelenih projekata u Srbiji mobilisano 45,5 miliona evra
9 Nov 2026 rts
Šta Srbiju očekuje tokom grejne sezone
6 Nov 2026 blic
U Srbiji skoro 10.000 električnih automobila

NEW WEBSITE ABOUT POWER SYSTEMS
NEWS, EVENTS, BOOKS, BLOG, UNIVERSITIES elektroenergetika