elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




VESTI SRBIJA < PRETHODNA SLEDEĆA >

16 Nov 2017 - telegraf
Konferencija o regionalnom tržištu električne ener

16 Nov 2017 - politika
Energija iz vetra oduvaće naše pare

13 Nov 2017 - dnevnik
Domaće kompanije pobedile na tenderima EPS-a

4 Nov 2017 - danas
Požarevac će biti u vrhu po pitanju OIE

2 Nov 2017 - rts
Ugovor o izgradnji termoelektrane u Pančevu

23 Okt 2017 - politika
Ekološki kilovati skupi za državu

23 Okt 2017 - mondo
Dokle smo stigli u hvatanju vetra

< PRETHODNA EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 1702 do 1708 od ukupno 5453 vesti Srbija



Web Analytics


23 Okt 2017 - politika - Ekološki kilovati skupi za državu

Da li Srbija zaista postaje zemlja zelene energije, kako se pre dva dana zapitao Aleksandar Antić, ministar energetike. Da bi dobio potvrdan odgovor bilo je dovoljno da pogleda svoju agendu i shvati da je u poslednja 24 časa otvorio dva vetroparka – „Malibunar”, koji će snabdevati 7.200 domaćinstava, i „Čibuk”. Do kraja sledeće godine Srbija bi trebalo da dobije još oko 250 megavata iz vetra, čime će se približiti cilju da do 2020. ima 27 odsto ukupne potrošnje energije iz obnovljivih izvora. U ovom trenutku radi na obezbeđivanju još oko 500 megavata, mahom iz vetra.

Da li je reč o energetskom bumu zelenih kilovata u Srbiji?

Maja Maćić, jedna od prvih zagovornika proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije u Srbiji, kaže, za „Politiku” da je izgradnja većeg broja vetroparkova, koja je došla posle skoro decenije, posledica povoljne i uređene zakonske regulative

Podaci pokazuju da je zelena energija gotovo više od dva puta skuplja od najjeftinije struje EPS-a. Jer se cena kilovata dobijenih iz uglja ili vode kreće od 4,38 do 17,52 evrocenta zavisno od toga u koje doba dana i u kojoj zoni se troši. Osim toga, zelenih kilovata iz vetra u Srbiji nema u prodaji na otvorenom tržištu.

EPS ima obavezu da sve kilovate iz vetra otkupljuje od proizvođača u narednih 12 godina po ceni od 9,2 evrocenta, što između ostalog ulazi u i račun za struju pa svaki potrošač plaća naknadu od 0,093 dinara po kilovatu.

Maćićeva potvrđuje da je cena struje iz vetra skuplja od struje EPS-a, jer se električna energija u Srbiji proizvodi u termoelektranama na lignit i hidroelektranama koje su davno izgrađene i amortizovane. Tako da je cena jednog kilovatasata na pragu ovih elektrana prilično niska.

– Elektrane na ugalj predstavljaće bazne izvore električne energije u Srbiji sve dok ima uglja, jer se u tom slučaju proizvede onoliko struje koliko je potrebno. To, međutim, nije slučaj s strujom iz vetroparkova, jer se ona proizvodi samo onda kada ima vetra – objašnjava ona.

Profesor dr Slobodan Ružić, bivši pomoćnik ministra energetike, kaže da je malo zemalja koje nude struju iz vetra na otvorenom tržištu, jer većina ima propisane podsticajne otkupne cene fi-din tarife, kao i mi. S tim što se poslednjih meseci pripremaju propisi koji bi trebalo da regulišu i pitanje prodaje ove struje na otvorenom tržištu.

Maćićeva još dodaje da se mehanizmi podsticaja menjaju u poslednje vreme pa se i proizvođači zelene električne energije polako obavezuju da učestvuju na tržištu struje sa ostalim konvencionalnim izvorima, dok im država garantuje razliku ili tzv. premiju. Države isto tako organizuju i aukcije na kojima budući proizvođači učestvuju – i oni sa najmanjom ponuđenom cenom osvajaju tendere, kaže naša sagovornica.

Zagarantovana cena jednog kilovat-časa iz zelene energije u Srbiji i nekoj drugoj razvijenoj državi, poput Nemačke, nije uporediva.

Srbija proizvodnjom zelenih kilovata ispunjava uslove koje je pred nas postavila EU u pogledu smanjenja emisije ugljen-dioksida. Međutim, niko ne kaže da je emisija štetnih gasova 60 puta manja kod nas nego u Nemačkoj, a mi moramo da ispunimo iste kvote za zelenom energijom, a da ih pri tome EPS otkupljuje po višoj ceni nego što proizvodi svoju struju.

Upravo je problem na takozvanom balansiranju električne energije, odnosno delu koji reguliše preuzimanje struje, a koji potpuno ide na teret EPS-a. Recimo, onaj ko proizvodi struju iz vetra ne mora EPS-u da najavi koliko će mu zelenih kilovata isporučiti narednih dana kako bi naše javno preduzeće moglo da planira svoju proizvodnju. Tako da sva struja koja se proizvede iz vetra mora da se otkupi po duplo većoj ceni (oko 92,5 evra po megavatu) i da se zaustavi ili smanji proizvodnja domaće struje iz uglja ili vode čija je cena na berzi oko 48 evra.



VESTI BALKAN SVET

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezani vesti SRBIJA :

23 Apr 2026 euronews
Srbija povećala kapacitete obnovljivih izvora energije na 1.232 megavata
23 Apr 2026 ekapija
Kod Zaječara će se graditi hibridna elektrana Vida Power snage 370 MW
20 Apr 2026 kurir
EPS treba da buder operator buduće nuklearke elektrane
30 Mar 2026 ekapija
Kakav energetski miks treba našoj zemlji?
30 Mar 2026 kurir
U Srbiji niče novi vetropark
26 Mar 2026 ekapija
Srbija će 2026. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 237 MW
22 Mar 2026 euronews
Nuklearke i obnovljivi izvori energije – rivalstvo ili saradnja?
12 Mar 2026 vesti
Srbija bi oko 2040. mogla da dobije prvu nuklearnu elektranu
12 Mar 2026 forbes
Do 2030. Srbija treba da dobije oko 1.500 megavata iz novih kapaciteta

NEW WEBSITE ABOUT POWER SYSTEMS
NEWS, EVENTS, BOOKS, BLOG, UNIVERSITIES elektroenergetika