ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
19 Avg 2019 - politika Potrošači i dalje bez nadoknade štete 19 Avg 2019 - 021 Građani Srbije rasipaju energiju 5 Avg 2019 - nedeljnik Postavljena gasnoturbinska oprema TETO Pančevo 5 Avg 2019 - politika Kralj čekićem utemeljio najdugovečniju centralu 4 Avg 2019 - nedeljnik Napravili najbolji električni bicikl na svetu 25 Jul 2019 - b92 VE Kovačica stekla status povlašćenog proizvođača 25 Jul 2019 - mondo Klasične sijalice od sledeće godine van upotrebe
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 1506 do 1512 od ukupno 5453 vesti Srbija
|
19 Avg 2019 - politika - Potrošači i dalje bez nadoknade štete Svaki potrošač u Srbiji je bar jednom ostao bez struje. Da li zbog udara vetra, groma koji je oštetio trafo, pada drveta na dalekovod, ili slabog napona, nakon čega u mraku ostaju po 12 i više sati. Ali, ako se nestanak struje ponavlja svako malo, kakav je slučaj s potrošačima na Kosmaju, koji s prvim vetrom poslednja dva meseca ostaju satima bez struje, postavlja se pitanje ko će im i kako nadoknaditi štetu za to što im se aparati kvare, proizvodnja u pogonima stoji, a živina i stoka strada. Za razliku od potrošača u Srbiji, Crna Gora više nema ovu muku. Naime od 1. avgusta potrošači električne energije imaju pravo na odštetu u visini od 20 do 200 evra u slučaju nestanka struje. – Početak primene finansijskih nadoknada koje će sledovati kupcima električne energije u slučaju nestanka struje, predviđen je za avgust i tada počinjemo sa primenom pravila – izjavio je predsednik Odbora direktora Regulatorne agencije za energetiku RAE, Branislav Prelević, prenosi portal CDMEdme.me. On je precizirao da će odšteta iznositi od 20 do 200 evra, u zavisnosti od stepena ugroženosti i naponskog nivoa na kom se potrošač nalazi. Upitan postoji li išta slično u Srbiji i da li oštećeni kome je nestanak struje napravio štetu može da zakuca na vrata distribucije i zatraži naknadu štete, prof. dr Slobodan Ružić, bivši savetnik ministra energetike, kaže za „Politiku”, da je iskreno impresioniran kolegama iz crnogorske Agencije za energetiku, njihovom hrabrošću i sposobnošću da tako nešto uvedu. – Na žalost, mislim da to kod nas nije realno sve dok nas neko iz Evropske unije, Energetska zajednica ili neko treći ne natera da napravimo makar i minimalan korak u tom pravcu. Za sada takva zakonska obaveza ne postoji. Kvalitet isporuke električne energije je regulisan vrlo maglovito i ne podrazumeva plaćanje bilo kakvih nadoknada potrošačima bilo za prekomerno trajanje ispada tokom godine, bilo za loš kvalitet napona kod potrošača. Da budemo objektivni, nijedan mrežni monopolista na svetu neće to svojevoljno uvesti, pa nisu „Elektromreža Srbije” i „Distribucija” u tome izuzeci – kaže Ružić. Ali, dodaje, zato treba da postoji nezavisno regulatorno telo za energetiku. Tako nešto bio bi pravi način brige o potrošačima, a ne tolerancija za neplaćanje računa, hajka zbog povećanih računa u periodima kad se prirodno više troši, relativizacija troškova i lamentiranje nad ionako niskom cenom električne energije. – Da bismo imali prava da očekujemo nadoknadu zbog šteta ili neprijatnosti, koje imamo kad nam ne isporučuju struju, moramo isto tako biti svesni da se računi za utrošenu električnu energiju moraju plaćati i to po realnim ekonomskim cenama da bi se, između ostalog, od toga mogla održavati i graditi i distributivna i prenosna mreža – kaže naš sagovornik. U Agenciji za energetiku za „Politiku” kažu da vest o uvođenju finansijskih kompenzacija, koju je uvela Crna Gora, upućuje na pravila o minimumu kvaliteta isporuke i snabdevanja električnom energijom, koja su u Crnoj Gori stupila na snagu avgusta 2019. godine. Međutim, odložena je primena finansijskih kompenzacija za dve godine za avgust 2021. godine. Saglasno obavezama iz trećeg paketa propisa, u zemljama Evropske unije kompenzacione naknade se postepeno uvode već godinama. Konkretno, kompenzacione naknade za neizvršenje obaveze ponovnog priključenja nakon nastanka prekida u zakonom predviđenom roku uvedene su u Češkoj, Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Holandiji, Portugaliji, Sloveniji, Belgiji i Francuskoj. Dužina trajanja prekida, na distributivnom nivou propisana je, u zavisnosti od zemlje, u rasponu od tri do šest sati (prosek je četiri sata), a naknada za nepoštovanje zakonskog roka je od 15 do 100 evra (u proseku 20 evra). Agencija za energetiku Srbije, u skladu sa obavezama koje proističu iz trećeg paketa propisa EU i Zakona o energetici, donela je 2013. godine pravila o praćenju tehničkih i komercijalnih pokazatelja i regulisanju kvaliteta isporuke i snabdevanja električnom energijom i prirodnim gasom. Na osnovu ovih pravila prikupljaju se podaci o prekidima u napajanju električnom energijom i prati rad operatera sistema. Ovi podaci će biti osnova da se u sledećoj izmeni pravila uvedu i standardi kvaliteta koje operateri treba da ispune, kao i kompenzacione naknade potrošačima, ukoliko operateri sistema ne ispune propisane zahtevane vrednosti. Takođe, u okviru IPA projekta, koji se finansira iz EU pomoći, jedna od tema koja se razmatra sa konsultantima je i praćenje kvaliteta, definisanje standarda kvaliteta i kompenzacionih naknada. Trenutno, agencija analizira raspoložive podatke i radi na izradi novih pravila. |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
5 Maj 2026 rts |