ELEKTROENERGETIKA |
VESTI FIRME |
BAZA EE EE BLOG |
DOGAĐAJI FAKULTETI |
KNJIGE ČASOPISI |
POSLOVI LINKOVI |
SISTEMI ISTORIJAT |
|
|
| VESTI SRBIJA
< PRETHODNA
SLEDEĆA >
7 Sep 2021 - b92 Možete li smanjiti račun za struju ako ugradite solarne panele? 29 Avg 2021 - ekapija, rts Detaljno objašnjenje nove uredbe o "prosumeru" 26 Avg 2021 - novaekonomija Srbija planira dve nove velike hidroelektrane, Đerdap 3 i Bistricu 26 Avg 2021 - dnevnik Za struju na sunce iz kućne radinosti treba oko 2.500 evra 24 Avg 2021 - kamatica EPS ispituje javno mnjenje o zelenoj energiji 23 Avg 2021 - mondo EPS ne treba da prodaje električnu energiju bez uračunate cene CO2 23 Avg 2021 - ekapija Green technology first ulaže 12 mil EUR u gradnju 4 biogasne elektrane u Šapcu
< PRETHODNA EEEEEE
SLEDEĆA >
Prikaz 1198 do 1204 od ukupno 5453 vesti Srbija
|
26 Avg 2021 - novaekonomija - Srbija planira dve nove velike hidroelektrane, Đerdap 3 i Bistricu Ministarstvo rudarstva i energetike predstaviti plan ulaganja u energetiku vredan 17 miijardi evra. Od investicija u nove elektrane izdvaja se izgradnjagradnja reverzibilnih hidroelektrana (RHE) Đerdap 3 i Bistrica, koje bi mogle da imaju velikog udela prelasku na čiste izvore energije. "Očekujemo da će prve velike investicije početi da se realizuju 2022. godine. Tu je izgradnja velikih hidroelektrana, poput Đerdapa 3 i Bistrice, kao i solarne, gasne i vetroelektrane. Sve to će doprineti stabilnosti energetskog sistema", istakla je ministarka energetike Zorana Mihajlović. Ona je naglasila da Ministarstvo pravi program kako da u narednih 20, 30 godina Srbija dobije više kapaciteta koji koriste obnovljive izvore, jer je to pitanje konkurentnosti privrede. "Ne budemo li se okrenuli zelenoj energiji čeka nas plaćanje velikih taksi, zbog čega će trpeti ekonomija i građani. Korak po korak idemo ka tome i kao društvo i kao ekonomija", naglasila je Mihajlović. Planovi o gradnji reverzibilnih hidroelektrana (RHE) Đerdap 3, snage 2.400 MW (megavata), i Bistrica, snage 680 MW, kako se podseća, postoje već nekoliko decenija, strani investitori su više puta iskazivali interes za njih, ali se ništa konkretno nije dogodilo. Investicija u Đerdap 3 je veoma visoka i procenjena je na više milijardi evra, a u Bistricu na oko 600 miliona evra. Ove elektrane rade na principu pumpanja vode iz donje akumulacije ili reke u gornju akumulaciju. Odatle prirodnim padom, kroz tunel, dolaze do elektrane. Takvo jezero, odnosno hidroakumulacija već postoji u selu Zaovine, na planini Tari. Reverzibilne hidroelektrane proizvode vršnu energiju i snagu za pokrivanje maksimane potrošnje u toku dana, drugim rečima proizvode najskuplju energiju. One su i rešenje za energiju iz zelenih elektrana, kada je ima previše energije solarnim elektranama i vetroparkovima. Ta energija tada može da se koristi za pumpanje vode u hidro-akumulaciju. Kada im je proizvodnja manja onda reverzibilne hidroelektrane mogu da nadomeste taj manjak i vrlo brzo počnu sa proizvodnjom. Nikola Rajaković, profesor beogradskog Elektrotehničkog fakulteta i predsednik Saveza energetičara, kaže da projekat Bistrica može da podesi puno stvari, kao i da je praktično polupripremljen. Đerdap 3 sa druge strane prevazilazi potrebe Srbije i ima smisla kao regionalni ili evropski projekat "Prirodno jezero kao gornja akumulacija već postoji, a građevinski radovi nisu skupi, međutim uvek je nedostajalo novca za taj projekat. Smisao Bistrice je da pomaže da se veća količina električne energije iz elektrana na obnovljive izvore što lakše integriše u elektroenergetski sistem", ističe Rajaković. Za Đerdap 3, Rajaković kaže da bi se pravila gornja jezera koja je veoma skupa, ali bi bila dobra za potrebe regiona i Evrope, kao i za balansiranje proizvodnje iz vetro i solarnih elektrana. Ipak, teško je proceniti koliko bisve to koštalo. Elektroprivreda Srbije (EPS) navodi da postoji plan da se izgradi reverzibilno akumulaciono postrojenje Đerdap 3 na 1007. kilometru Dunava. Predviđeno je da se Đerdap 3 gradi u tri etape, a energetski ekvivalent obe akumulacije, u toj poslednjoj fazi razvoja bio bi oko 484 GWh (gigavat časova). |
VESTI BALKAN SVET Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu. Povezani vesti SRBIJA :
23 Apr 2026 biznis |