elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT






15 Apr 2026 - euronews - Evropa uvela novu taksu, Srbija već trpi posledice

Uvođenje CBAM takse na emisije ugljenika od 1. januara već je izazvalo ozbiljne potrese u srpskoj ekonomiji. Izvoz energetskih i industrijskih proizvoda naglo je pao, dok je konkurentnost domaćih kompanija na tržištu Evropske unije dodatno ugrožena.

Nova pravila odnose se na proizvođače čelika, aluminijuma, cementa, đubriva i električne energije, koji sada moraju da plaćaju dodatni trošak za emisiju CO2 prilikom izvoza u EU.

EPS bez izvoza struje u EU

Jedan od prvih konkretnih efekata već je vidljiv u energetskom sektoru.

Od početka godine do kraja februara nije zabeležen izvoz električne energije iz Srbije ka Evropskoj uniji, što ukazuje na nagli pad konkurentnosti domaće struje na ovom tržištu.

Razlog je dodatni trošak koji proizlazi iz CBAM mehanizma, a koji se direktno ugrađuje u cenu proizvoda.

Izvoz industrije pao 27 odsto

Sličan trend beleži i energetski intenzivna industrija.

U prva dva meseca godine zabeležen je pad izvoza od oko 27 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što predstavlja ozbiljan udar na sektor koji je snažno vezan za evropsko tržište.

Kako se trošak CBAM-a prenosi kroz cenu, proizvodi iz Srbije postaju skuplji i manje konkurentni u odnosu na robu iz EU.

Koliko košta CO2

Trošak takse po toni ugljen-dioksida nije fiksan i kretao se između 80 i 90 evra, što značajno utiče na konačnu cenu proizvoda.

Na primer, dodatni trošak po megavat-satu električne energije može dostići i desetine evra, što direktno utiče na isplativost izvoza.

Ceh i do 250 miliona evra

Procene pokazuju da bi ukupni trošak CBAM takse za srpske izvoznike u 2026. godini mogao da dostigne i do 250 miliona evra.

Najveći teret očekuje se u energetskom sektoru, gde bi dodatni troškovi mogli značajno da promene cenovnu strukturu i poziciju na tržištu.

EU podiže lestvicu, region kasni
Evropska unija istovremeno podiže ambicije kada je reč o smanjenju emisija, sa ciljem da do 2040. smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte za 90 odsto.

Za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, ovakvi ciljevi predstavljaju veliki izazov, posebno imajući u vidu sporiju energetsku tranziciju i zavisnost od fosilnih goriva.

Da li će račun platiti građani

Paralelno sa evropskim CBAM-om, u Srbiji je uveden i nacionalni model oporezivanja emisija CO2, što dodatno opterećuje industriju.

Iako bi prikupljena sredstva trebalo da budu usmerena na modernizaciju i smanjenje emisija, pitanje je da li će to biti dovoljno.

Dosadašnja iskustva pokazuju da bi, ukoliko se ne definiše jasna strategija, trošak energetske tranzicije mogao da se prelije i na građane, kroz više cene energije i proizvoda.



VESTI BALKAN SVET

Sajt EE postoji od 2006. godine, sa namerom da se sve informacije iz elektroenergetike, nadju na jednom mestu.

Povezani vesti SRBIJA :

23 Sep 2026 ppmedia
RHE „Bistrica“ pred početkom gradnje
19 Sep 2026 ekapija
Vetar i sunce spasli nas ovog leta
19 Sep 2026 ekapija
U Srbiji 11 GW novih solarnih i vetro kapaciteta čeka priključenje na prenosnu mrežu
19 Sep 2026 N1
Solarni paneli na neobičnim mestima
16 Sep 2026 danas
Svečano pustili u rad vetropark Čibuk 2 kapaciteta 154MW
15 Sep 2026 rtv
Na dobrom smo putu da do 2030. imamo 3,5 gigavata novih kapaciteta iz OIE
14 Sep 2026 biznis
EPS kupuje gotove projekte solarnih i vetroelektrana kapaciteta 1.200 MW
14 Sep 2026 euronews
Najveća solarna elektrana u Srbiji spremna za gradnju
14 Sep 2026 telegraf, b92
EV DAYS okupio automobilsku industriju u Novom Sadu

NEW WEBSITE ABOUT POWER SYSTEMS
NEWS, EVENTS, BOOKS, BLOG, UNIVERSITIES elektroenergetika