elektroenergetika
ELEKTROENERGETIKA
VESTI

FIRME
BAZA EE

EE BLOG
DOGAĐAJI

FAKULTETI
KNJIGE

ČASOPISI
POSLOVI

LINKOVI
SISTEMI

ISTORIJAT




KNJIGE NA SRPSKOM EEE EEE SLEDEĆA >


L. Strezoski - MODELOVANJE I FUNDAMENTALNI PRORAČUNI AKTIVNIH DISTRIBUTIVNIH MREŽA

V. Mijailović, J. Nahman - Razvodna postrojenja

M . Đurić - RELEJNA ZAŠTITA

M . Ćalović, A.Sarić - EKSPLOATACIJA ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA U USLOVIMA SLOBODNOG TRŽIŠTA

S. Vukosavić - Digitalno upravljanje električnim pogonima

Ž. Đurišić - VJETROELEKTRANE

A. Savić, D. Šošić - METODE OPTIMIZACIJE - primena u elektroenergetici

S. Vukosavić - Električne mašine

J. Mikulović, Ž. Đurišić - SOLARNA ENERGETIKA

M. Kostić - Teorija i praksa projektovanja električnih instalacija

EEEEEE SLEDEĆA >

Prikaz 1 do 10 od ukupno 74 knjiga na srpskom



Web Analytics


Najtraženije: Postrojenja, Relej, Instalacije, Sistem


S. Plazinić - Priručnik za postavljanje malih vetrogeneratora

KNJIGA Priručnik za postavljanje malih vetrogeneratora autora S. Plazinić

Godina: 2011
Br.strana: 108
Povez: mek
Format: B-5
Fotografije: crno bele

Priručnik za postavljanje malih sistema za konverziju energije vetra je pisan da posluži potencijalnim korisnicima u postavljanju vetrogeneratora na osnovu saznanja o raspodeli pravca i brzine vetra u izabranom lokalitetu, odnosno, da kao vodič pomogne u postavljanju vetrogeneratora (kapaciteta do 100kW) na najpovoljnijem mestu u lokalitetu na kome bi se obezbedila trajnija eksploatacija, lakše održavanje i nesmetani rad.

Svakom budućem korisniku ovakvih sistema je važno da se pre nabavke i postavljanja vetrogeneratora upozna sa režimom vetra u njegovom lokalitetu ne ulazeći podrobnije u metode meteoroloških analiza. Međutim, da bi protumačio i ispitao meteorološke tabele i grafikone dobijene od nadležne meteorološke službe korisnik, ipak, treba da poznaje osnovne statističke odnose. Imajući detaljnije podatke o vetru u lokalitetu, raspodelu čestine javljanja vetra po intervalima brzina i po pravcu, korisnik može da proceni količinu korisne energije u odnosu na uložena sredstva za kupovinu i troškove za postavljanje i održavanje sistema. Isto tako, na osnovu meteoroloških podataka o zaleđivanju, olujnom vetru, turbulenciji, rafalnosti (udarnosti) vetra i o drugim nepovoljnim meteorološkim uslovima u lokalitetu, korisnik može da proceni rizike oštećenja uređaja vetrogeneratora u toku eksploatacije.

Podaci o vetru dobijeni sistematskim i neprekidnim, višegodišnjim merenjima u mreži standardnih i specijalnih meteoroloških stanica u Srbiji, statistički obrađeni, analizirani i prikazani u vidu prostorne i vremenske raspodele, ukazuju da u Srbiji postoji znatan potencijal energije vetra (RHMZ, SHMZ i dr.). Otuda i predpostavka o isplatljivosti investiranja u proizvodnju električne energije uvođenjem sistema za konverziju energije vetra.

Postavljanje vetrogeneratora u Srbiji, u dovoljnom broju i na povoljnim lokacijama koje se odlikuju čestim jakim vetrom u toku godine, usporilo bi tempo eksploatacije fosilnih goriva, uglavnom uglja, čiji su resursi u Srbiji skoro iscrpljeni, jer su vremenski veoma ograničeni. Sa ekološkog aspekta u zaštiti vazduha od zagađenosti, uvođenje sistema za konverziuju energije vetra u električnu energiju, značilo bi smanjenje svakodnevnog unošenja štetnih gasovitih i čestičnih materija iz dimnjaka termoelektrana u okolnu atmosferu.

Pored analize najpovoljnijeg mesta za postavljanje vetrogeneratora, posle upoznavanja sa režimom vetra i ostalim meteorološkim parametrima u lokalitetu, potrebno je izvršiti klasifikaciju terena uzimajući u obzir ravan ili kompleksan teren sa umerenom ili jakom hrapavošću, sa većim ili manjim preprekama i njihovom raspodelom u lokalitetu.

Korisnik sa projektantom procenjuje dovoljnu snagu vetra, srednje i vršno opterećenje i dr.električne parametre u radu sistema, a sa meteorologom, rešava dva osnovna zadatka: prvi, da se detaljno upozna sa režimom vetra u lokalitetu, izvrši klasifikaciju terena i izabere najpovoljnije mesto za vetrogenerator i drugi, da na izabranom mestu u lokalitetu proceni štete koje bi nastale zbog nepovoljnih meteoroloških uslova (turbulencije, udarnosti jakog vetra, jednovremenog pritiska vetra i nataloženih ledenih naslaga na delovima vetrogeneratora, verovatnoći javljanja broja atmosferskih električnih pražnjenja i udara groma u vetrogenerator i dr.).

Izložene preporuke za postavljanje sistema za konverziju energije vetra u električnu primenjuju se i za izbor mesta i postavljanje mobilnih vetrogeneratora koje koriste u namenske svrhe savremene vojske.

Sadržaj:

UVOD
POLJE VETRA U ATMOSFERI
Opšte karakteristike
Merenje pravca i brzine vetra
Uslovi za osmatranje vetra
Instrumentalna merenja pravca i brzine vetra
Određivanje jačine vetra
IZBOR MESTA ZA POSTAVLJANJE VETROGENERATORA
Ruža vetrova
Postojanost vetra
Raspodela brzine vetra sa visinom
Izbor mesta za postavljanje vetrogeneratora u ravnici
Ujednačena hrapavost i primena ekstrapolacionog koeficijenta
Prepreke u ravnicama

Zgrade kao prepreka vazdušnom strujanju
Zaštitni pojasevi kao prepreka
Drveće kao prepreka
Prepreke na više strana

Izbor mesta za vetrogeneratore na visokim terenima
Izbor mesta u brdovitim krajevima

Grebeni u brdskim područjima
Usamljeno brdo i usamljena planina
Grebeni u planinskim područjima

Depresije-nizije u brdsko-planinskim krajevima
Doline i kanalisane (klisuraste) doline.

Lokalna cirkulacija vetra

Erozivne rečne doline i izbor mesta za vetrogenerator
Ekološki indikatori vetra
KARAKTERISTIČNI JAKI VETROVI U SRBIJI
ZAKLJUČAK
LITERATURA